Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu uskoro će otvoriti prijave pristigle na natječaj za intendanta, a izbor će se voditi između aktualne v.d. intendantice Sanje Ivić, ravnateljice Zagrebačkog kazališta mladih Dubravke Vrgoč i treće kandidature koju je, kako prenosi teatar.hr, podnio nepoznati Čileanac hrvatskih korijena. Konačan sud će, kako propisuje izmijenjeni kazališni zakon, donijeti ministrica kulture Andrea Zlatar Violić

Time bi trebala završiti kazališna trakavica oko izbora intendanta, a tek započeti nova oko toga što je ‘misija i vizija’ centralne nacionalne kazališne kuće koja zapošljava preko 500 ljudi i ima budžet od oko 100 milijuna kuna.

Kako bi trebalo izgledati i funkcionirati Hrvatsko narodno kazalište u budućnosti?

‘Navodno smo Europa pa iz te pozicije mislim da bi ustroj bilo kojeg našeg kazališta trebao biti takav kakav je i u Europi. Svako kazalište je prije svega umjetnička ustanova. Svaka vrsta birokratiziranja donosi kazalištu smrt. Svi mogući zakoni i pravilnici rade protiv umjetničkog razmišljanja o kazalištu, a već dvadeset godina o hrvatskom kazalištu govori se zakonskom i birokratskom terminologijom i postavljaju se kazališna vijeća kao kontrolori jer unaprijed računamo na kradljivce. Zašto te kradljivce već jednom ne strpamo u zatvor?’, pita se teatrologinja i bivša intendantica splitskog i riječkog HNK Mani Gotovac, dodajući da bi kazališni zakon trebalo ukinuti jer je, misli, vladanje teatrom bilo bolje u vrijeme samoupravljanja.

‘U HNK-u je nastala nepojmljiva zbrka i dok se jasno ne razgraniče poslovi intendanta i poslovnog ravnatelja, prvog koji se brine o programu i drugog koji je menadžer, ništa se neće promijeniti nabolje’, kaže Mani Gotovac.

Financiranje po želji kadroviranih

Redateljica i profesorica na zagrebačkoj ADU Snježana Banović smatra da organizacije nekog novog HNK nema bez politike i da se to neće promijeniti dok god se politika bude svodila na kadroviranje i financiranje po želji kadroviranih.

HNK vidi kao zapušteno kazalište u kojem se u zadnjih 20 godina sve mijenjalo na gore i rezultiralo time da se HNK organizacijski nije odmakao od modela iz 19. stoljeća.

Problem prvenstveno vidi u politici osnivača: ‘Ne postoji strategija osnivača, Vlade i Grada Zagreba. Hrvatska je jedina zemlja u EU u kojoj jedan vlasnik nema nikakvu strategiju i nevjerojatno je to kako smo neosjetljivi. Tek nakon što se donese strategija za kazalište i HNK, ima smisla izbor pametne i educirane osobe na čelo te institucije’, rekla je Snježana Banović.

Na sličnom je tragu i nekadašnji intendant zagrebačkog HNK Mladen Tarbuk, a on kaže da problem HNK nije moguće izolirati od problema koji tište cijelu državnu i javnu upravu.

HNK u 10 godina poskupio 50 milijuna kuna

‘One se, od stjecanja samostalnosti Hrvatske, nisu reformirale, već su ostale tekovine samoupravnog socijalizma. U tom smislu su se promjene događale samo nagore – prirodna tendencija svake uprave je da radi što manje i da za to bude što bolje plaćena. Danas je HNK još puno skuplji nego 2004. (tada je koštao 49 milijuna kuna, a danas košta 100), repertoar je doslovno prepolovljen, kao i sponzorska sredstva, te su ukinute sve inicijative koje su kazalištu mogle povećati zaradu, poput Društva pokrovitelja HNK ili Opernog bala’, kaže Tarbuk.

Pitanja ustupanja prostora nekim drugim, izvankazališnim događanjima, smatra Snježana Banović, narušavaju glavnu programsku odrednicu HNK.

‘Na nivou mjesečnog programa ne spadamo u repertoarno kazalište. Konkretno, u 2010. su zabilježene 163 izvedbe pa se logično pitati gdje je ostalih pola godine? Odgovor je to da se prostor daje za protokolarne i političke evente, od Večernjakove ruže do proslave Dinamovog rođendana.

HNK u budućnosti više ne smije biti protokolarna dvorana za Grad i državu. Da u National Theatreu u Londonu kažete da ćete ondje primiti Papu ili slaviti rođendane nogometnog kluba, srušila bi se zgrada. Kad je neki dan dodjeljivana Večernjakova ruža, umjetnici nisu radili. HNK ne radi nedjeljom. Gdje toga ima? Kod nas je borba za vlastiti prihod totalno out!’, kaže Banović.

Raspustiti ansambl i pretvoriti HNK u d.o.o.

‘Budućnost HNK vidim, kao i budućnost cijele Hrvatske, crno. Premda svi iskazuju nezadovoljstvo, do promjena ne dolazi jer ovakva nesređena situacija odgovara većini koja pliva u mutnom. Da postoji volja za promjenama, one bi se lako ostvarile – preustrojem kazališta u društvo s ograničenom odgovornošću, raspuštanjem postojećeg ansambla te osnivanjem novog ansambla bitno drugačije strukture, bez stalno angažiranih solista i glumaca te uz angažiranje istih po predstavama i za realne honorare’, zaključio je Mladen Tarbuk.