Kazalište ALMA PRICA

'Medeja je bolna uloga i bolna priča'

Euripidova 'Medeja' jedan je od ključnih tekstova antike koji i danas ima veliku scensku snagu i zato nije čudno da je redovito na repertoaru, u izvornom obliku ili pak u mnogim preradama. Koprodukcija umjetničke organizacije Pandur.Theaters, Dubrovačkih ljetnih igara i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, ulazi u obje kategorije jer u režiji Tomaža Pandura 'Medeja' je istodobno i mit i njegova rekontekstualizacija

Predstava je premijeru imala u Dubrovniku, kao središnja točka dramskog programa ovogodišnjih Igara, nakon čega je gostovala na Festivalu Ljubljana s nekoliko izvedbi u čuvenom koncertnom prostoru Križanki. Zagrebačka premijera je 28. rujna, čime se ujedno i otvara dramska sezona središnje nacionalne kuće.

Naslovnu ulogu igra Alma Prica, neosporno prvakinja tog ansambla, Jazona Bojan Navojec, Čuvara Zlatnog runa Livio Badurina, a Egeja Damir Markovina. Iz ostatka podjele već je jasno da Pandurova 'Medeja' nije obična: Medejinu djecu koja na kraju komada loše završavaju obično igraju zaista djeca, ukoliko ih uopće bude na pozornici. Ovdje su ta djeca već odrasli muškarci, ili barem dječaci sasvim blizu odrasloj dobi, i igraju ih Ivan Glowatzky i Romano Nikolić.

Tu je i kor Argonauta/Korinćana, koji čine pretežno mladi glumci, mnogi i studenti Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, koji su prošli audiciju održanu u svibnju ove godine. Redom, oni su: Petar Cvirn, Andrej Dojkić, Tomislav Krstanović, Ivan Magud, Ivan Ožegović, Adrian Pezdirc i Jure Rdanić. Među njima se statusom člana ansambla ipak izdvaja Kristijan Potočki. Ta nova generacija mladih glumaca, prema tvrdnji intendantice HNK Ane Lederer, ujedno je i zametak pomlađivanja ansambla, što pokazuje namjeru koju uprava kazališta ima s Dramom u sljedećem periodu.

Predstava je već dobila reputaciju vizualne izvrsnosti jer je, kao i svaka režija Tomaža Pandura, vrhunski dizajnirana. Zaslužni su za to i ovoga puta scenografi iz grupe NUMEN, točnije Sven Jonke, ali i videoumjetnik Dorijan Kolundžija koji je snimio zaista fascinantne podvodne prizore s glumcima i objektima iz predstave. Voda kao jedan od ključnih efekata predstave izabrana je tematski jer Jazon i Argonauti su bili pomorci koji su potragu za Zlatnim runom uglavnom proveli na brodu. Pandurova je pak želja ovom predstavom 'oploviti svijet' s obzirom da se nada kako će pozivi na inozemne festivale i turneje doći nakon zagrebačke premijere i nakon što se glas o njoj pročuje. No, ima još poveznica jer za Pandura te snimke donose podzemni svijet u kojem vrijede drugi zakoni, a Medeja i jest simbol drukčijeg svijeta i drukčijih zakona jer u stanju je počiniti nevjerojatan zločin i protiv sebe, samo kako bi ostala vjerna sebi.

Povodom činjenice da su snimke projicirane u 3D tehnici, pa ih se može zvati i hologramima, redatelj je objasnio kako smatra da kazalište ne treba bježati od novih tehnologija u strahu da će se pretvoriti u nešto što više nije jedna od najstarijih umjetnosti na svijetu. Baš naprotiv, on tvrdi da kazalište nove tehnologije treba koristiti što više, sve u službi umjetničke kreacije. A ta umjetnička kreacija upravo je ono što Panduru omogućuje da u posljednje vrijeme radi gotovo isključivo dramske i prozne klasike, ali na nov način: 'Bez rekontekstualizacije nema predstave i novog života klasika. Iako u ovoj predstavi ima velikih dramaturških pomaka, cijeli Euripid je u njoj u novom prijevodu Lade Kaštelan, ali malo drukčije posložen jer ja ne režiram tekst, nego misli.'

Na predstavljanju 'Medeje' govorila je i Alma Prica koja je Medeju nazvala 'bolnom ulogom i bolnom pričom'. No, imala je potrebu i naglasiti kako je stav u javnosti i u medijima o središnjoj nacionalnoj kući u posljednje vrijeme izrazito negativan, kao da je riječ o teatru u kojem se ništa ne radi i gdje nitko od zaposlenih i ne želi raditi. Prvakinja Drame vjeruje da u razgovoru o domaćem kazalištu nedostaje razine, konstruktivne vizije i dijaloga, pa stoga želi podsjetiti da je kazalište težak rad mnogih ljudi koje publika vidi na pozornici, te još više onih koji su iza nje.

  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još