Kazalište MEĐU ZVIJEZDAMA

Berlinsko ljeto umjetničkih gastarbajtera iz Hrvatske

Plesači iz Hrvatske, kao i oni na granici vizualne i izvedbenih umjetnosti, iskoristili su ovogodišnje berlinsko ljeto i našli se u renomiranom društvu njemačkih autora i inozemnih zvijezda

Veliki europski gradovi ne prazne se tijekom ljetnih mjeseci, baš naprotiv. Oni sa snažnom umjetničkom scenom, pogotovo ako su nešto sjevernije poput Berlina koji i u grbu ima za niže temperature solidno opremljenog medvjeda, i ljeti žive kulturno jednako intenzivno kao i tijekom 'sezone'.

Berlin ima veliki festival 'Tanz im August', koji svake godine ugošćuje najzvučnija imena suvremenog plesa i svega što se pod sličnu izvedbenu praksu može svrstati. Od 10. do 25. kolovoza, reprezentativne prostore za izvedbenu umjetnost, od Haus der Berliner Festspiele, preko čuvenih Volksbühne i Schaubühne, do čak tri prostora koje zauzima konglomerat kazališta Hebbel am Ufer, zauzeli su autori i izvođači poput Akrama Khana, Jonathana Burrowsa i Mattea Fargiona, Jana Fabrea i Antonyja Rizzija, Juana Domingueza i Deborah Hay.

Festival je otvorio japanski koreograf Saburo Teshigawara introspektivnim plesno-svjetlosnim spektaklom odgovarajućeg naziva 'Mirror and Music' i pritom dokazao kako ima i snage i kretaivnosti nakon više od tri desetljeća intenzivne karijere. Međutim, veliki međunarodni festival još uvijek nije zalog i snažne domaće scene. Berlin u posljednje vrijeme ulazi u prvu ligu europskih, a to znači i svjetskih središta suvremenog plesa, jer uz pomoć snažnog financiranja takvih projekata, zavidne infrastrukture i mogućnosti edukacije postaje okupljalište plesača i koreografa. Zato pored velikog festivala postoji i nešto manji, kraćeg trajanja i koncentriranijeg fokusa.

Bijenalni Tanz Nacht Berlin, čije je sedmo izdanje održano od 22. do 26. kolovoza, posvećen je samo koreografima i plesačima iz Berlina, ali budući da je riječ o gradu u koji se slijevaju umjetnici iz cijelog svijeta, opet je, htio-ne htio, međunarodni.

Poveznica između otvorenosti tog grada i mogućnosti koje nudi, potvrdilo je nekoliko projekata u kojima su sudjelovali i pripadnici hrvatske scene, ili barem umjetnika, točnije, većinom umjetnica, čija je karijera počela u Hrvatskoj. Vjerojatno najjasnija poveznica između svih navedenih karakteristika Berlina je Nina Kurtela, koja je nakon Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu završila i poseban studijski program 'Suvremeni ples, kontekst, koreografija' na berlinskom Univerzitetu umjetnosti. Nastupila je na oba festivala: na Tanz Nacht kao izvođačica u predstavi njemačke koreografkinje Isabelle Schad 'Experience #1' te s autorskim performansom 'X-Choreografen', zajedničkom projektu oba spomenuta festivala.

Prema ideji dramaturga i intendanta Matthiasa Lillienthala koji je slavu stekao predstavama u privatnim stanovima, 'X-Choreografen' je i site-specific projekt sa zadatkom ponovnog otkrivanja zaboravljenih dijelova zapadnog dijela grada kroz niz kratkih radova mlađih autora koji trenutačno žive i rade u Berlinu. Umjesto pokrajnjih ulica, Nina Kurtela za svoj je udio kao pozornicu izabrala glavnu ulicu Kurfürstendamm, točnije jedan od njezinih zaštitnih znakova – samostojeće izloge. Na pojavu žive lutke publika je reagirala pozitivno, ali bilo je i onih zabrinutih za njezino zdravlje, što znači da čak ni u Berlinu nisu baš svi uvijek spremni za izlazak umjetnosti u javni prostor.

Predstava Isabelle Schad zato nije toliko javna, s obzirom da je riječ o nastavku njezinih istraživanja tjelesnosti u specifičnoj interakciji, uz tehniku Body Mind Centeringa s kojom su se hrvatski plesači upoznali tijekom njezinog rada u Zagrebu. Povezivanje sa zagrebačkom ekscenom, ili Eksperimentalnom slobodnom scenom, rezultiralo je prije dvije godine 'Glazbom' s četrnaest izvođača u Zagrebačkom plesnom centru, ali koreografkinja je odlučila koncept tjerati dalje i u Berlin pozvala većinu izvođača te predstave kao i mnoge druge s kojim je surađivala na sličnim projektima.

U bivšoj tvornici tramvaja pretvorenoj u kompleks dvorana nazvan jednostavno Uferstudios, 'Experience #1' je, najprije premijerno u srpnju, a onda i reprizno na festivalu Tanz Nacht, okupila dvadeset i šest plesača iz čak jedanaest zemalja. Među Nijemcima, Poljacima, Peruancima, Kolumbijcima, Španjolcima... našli su se i Selma Banich, Nino Bokan, Nikolina Komljenović, Maja Marjančić, Ivana Rončević, Karolina Šuša, Martina Tomić, Ivana Vratarić te Nina Kurtela. Organski pokret, koji od tako brojnog ansambla čini skladnu cjelinu, tek je najvidljiviji dio projekta koji se ne iscrpljuje samom izvedbom, već kao produkcijska akcija ima i svoje socijalne, pa i suptilne političke implikacije. Stoga, iako jest plesna predstava, ovo 'Iskustvo' nikako i nije samo – plesna predstava.

Budor Cule KnockOff
Knock Off
Otvorene političke implikacije ima 'KnockOff', novi rad Dore Budor i Maje Čule, dizajnerica čija se produkcija nakon odlaska u New Yorku proširila i na izvedbene umjetnosti. S potporom europske mreže APAP čiji je član i zagrebački SC gdje će 'KnockOff' u rujnu gostovati kao dio programa Ganz Novog Festivala, u berlinskoj umjetničkoj oazi Bethanien pokazale su instalaciju-performans inspiriran fenomenom mockbustera, filmova B produkcija koji žele nalikovati pravim akcijskim hitovima.

Budući da su protagonisti tog rada trenirani ulični borci turskog porijekla iz Weddinga, pomalo zloglasnog berlinskog kvarta s većinskom imigrantskom populacijom, njihovo paradiranje koje ponekad i zaista prelazi u full contact obračun nije tek parodija ili rekonstrukcija, nego i neočekivani niz pitanja o odnosu originala i kopije, prave vrijednosti i njezine redistribucije u postojećem lancu želja, potreba i mogućnosti njihovog zadovoljenja. Taj lanac od Berlina je i stvorio poželjnu destinaciju za mnoge kojima kod kuće nije dovoljno dobro da bi ostali, ali pokazuje da se svaki ideal, ili san, ako mu se čovjek dovoljno približi, otkriva svoje manje ili veće pukotine.

Ipak, hrvatskim umjetnicima, kao i mnogima iz regije, ali i iz cijelog svijeta, Berlin još uvijek jest žuđena destinacija prepuna mogućnosti za rad, život i – ostanak. Koliko će to potrajati, nitko ne može znati, ali do sljedećeg ljeta ipak vjerojatno hoće.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još