U kratkoj, ali bogatoj povijesti festivala izvedbenih umjetnosti Perforacije, Noć performansa kao izdvojena programska cjelina relativna je novost. Inaugurirana je prošle godine i koncept je, unatoč ili možda baš zbog nepreglednih i neprolaznih prostora Medike, i dalje ostao zavodljiv, kako organizatorima tako i publici.

A uopće nije kompliciran: u izvedbenim umjetnostima je i performans, ali njega je teško programirati u okvirima koje podnose plesne ili dramske predstave, i zato je takve manje forme, nerijetko solo radove, lakše grupirati na način kako to čini Noć performansa. Praktični razlozi se u tome ne iscrpljuju: performansi nerijetko mogu biti produljenog trajanja, neki od njih privlače više, a neki manje publike, a opet zahtijevaju neki vrstu tehničke i produkcijske pripreme. Osim toga, i vidljivost pojedinih radova ovakvim okrupnjavanjem raste, s obzirom da je programska cjelina onda samostalna i doslovno cjelovečernja, čak i cjelonoćna, programska stavka, ne tek rasuti teret festivala kako su raspršeni performansi lutali po Perforacijama 2009. godine.

Za ovogodišnju Noć performansa izabran je novi prostor, onaj Studentskoga centra, u želji da svi autori dobiju dovoljno autonomnosti koja pojedinim radovima i treba, ali i da publika ipak bude na jednom mjestu. Od Galerije SC-a, preko Kluba, dvorana Teatra &TD i SEK-a, svi kvadratni resursi Kulture promjene stajali su na raspolaganju autorima koji su za ovu ekskluzivnu priliku odlučili svoje primarne medije i discipline zamijeniti performansom. Između ostaloga, i to je jedna od postavki Noći performansa – ponuditi mogućnost suvremenim plesačima, likovnim i dramskim umjetnicima, koreografima, redateljima, slikarima i glazbenicima da na trenutak iskorače iz uobičajenih prezentacijskih postupaka i pokušaju, nerijetko sami, realizirati svoje ideje na drukčiji, izravniji ili jednostavno fluidniji način. Pozivu Perforacija ove su se godine odazvali neki od uobičajenih gostiju festivala, ali i neki novi.

Redatelj Oliver Frljić, koji je u programu Perforacija s predstavom 'Mrzim istinu', za Noć performansa pripremio je solistički rad naslova 'Obećala sam da neću plakati', u kojem će ponovno provjeriti neke od izvedbenih i perceptivnih strategija primijenjenih u ranijim institucionalnim i izvaninstitucionalnim radovima. Ništa manje zabavan, ali i provokativan nije performans redatelja Ivice Buljana i glumca Marka Cindrića 'Tomaž Šalamun is a monster', kojim su ljetos u Ljubljani proslavili obljetnicu života i rada 'generala slovenske avangarde' i jednog od najvažnijih slovenskih pjesnika, čiji rad nije ograničen samo na pjesništvo, niti samo na Sloveniju. Beogradski par Ljiljana Tasić i Dušan Bročić također su u programu perforacija s predstavom 'Hot Lollipop', ali u Noći performansa sudjeluju radom naslovljenim Uskogrlo, u kojem se bave primarno zvukom i njegovim utjecajem na publiku, točnije moći da se zvukom pojedinca i fizički izolira.

Kako je performans poprilično neodređena forma, pa i izvedbeni intenzitet ili uočljivost može varirati, publika bi na Noći performansa trebala biti trebala biti dosta pažljiva da joj ne bi promaknulo nešto bitno.

Na primjer, politički nekorektan natpis slikarsko-aktivističkog kolektiva ABS 'Ovaj rad su podržali pederi i Srbi', ili mirno stojeća figura riječke umjetnice Milijane Babić, koja pritom izvodi svoj 'One Night Stand'. No 'Refleksije' splitske kiparice Petre Kovačić lako će biti prepoznati, kao i glazbeni performans braće Sinkauz iz benda East Rodeo, koji svaki ovakav nastup, upravo kako bi naglasili razliku između reprodukcijskog koncerta i autorskog, improvizacijskog i produkcijskog rada uživo na pozornici, kad se glazba i stvara, a ne samo ponavlja, nazivaju rednim danom u godini. Od 23.30 sati 294. dana u ovoj godini, ili 21. listopada, Noć performansa ovogodišnjih Perforacija traje sve do četiri sata sljedećeg. Kao pravi performans party!