Kazalište U 62. GODINI

Umro prvak opere zagrebačkog HNK Marijan Jurišić

U Zagrebu je nakon duge i teške bolesti u 62. godini preminuo dugogodišnji član Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, prvak Opere, bas Marijan Jurišić, izvijestio je zagrebački HNK

Kao član Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, od početka do odlaska u mirovinu, ali i nakon toga, Marijan Jurišić sudjelovao je u gotovo svim projektima Opere, nastupajući u Drami i Baletu HNK u Zagrebu. Posljednjih godina s iznimnim angažmanom bavio se pedagoškim radom te sudjelovao u obrazovanju nekolicine naši mladih perspektivnih opernih pjevača. Svakako ne treba zaboraviti niti njegovo sudjelovanje u Domovinskom ratu od samoga početka i to na prvim linijama bojišnice.

Debitirao je 1971. u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija u Brecht-Weillovu 'Usponu i padu grada Mahagonnyja', nakon studija pjevanja na Muzičkoj akademiji kod proslavljenog baritona Vladimira Ruždjaka. Odmah se dokazao i kao istaknuti koncertni solist te solist Zbora Hrvatske radiotelevizije i 'Zagrebačkih madrigalista'. Zapaženi su bili njegovi nastupi u Bachovu 'Magnificatu', Bajamontijevoj 'Misi', Purcellovoj operi 'Kralj Arthur', Zajčevu oratoriju 'Prvi grijeh' pod ravnanjem Vladimira Kranjčevića, koncertnoj izvedbi Wagnerova 'Rajnina zlata' u Koncertnoj dvorani 'Vatroslava Lisinskoga' pod ravnanjem Lovre pl. Matačića.

Od dolaska u stalni angažman zagrebačke Opere 1976. godine, kao vrsni scenski interpret ostvario je zapažene umjetničke kreacije u mnogim opernim predstavama, postavši onaj član opernog ansambla 'bez kojega se ne može'. U njegovu bogatom opernom repertoaru posebno su se isticale komične uloge veseljaka koje kao da su bile stvorene za uvijek vedrog Marijana Jušića, iznimnog pjevača i glumca, sjajnog kolegu i čovjeka. Bio je zapažen u ulogama don Basilija u Rossinijevu 'Seviljskom brijaču', don Pasqualea u 'Don Pasqualeu' i Dulcamara u 'Ljubavnom napitku' Gaetana Donizettija, Kecala u Smetaninoj 'Prodanoj nevjesti', Bartola u Mozartovu 'Figarovu piru', Franka u Straussovu 'Šišmišu' ili Gazdu Marka u Gotovčevu 'Eri s onoga svijeta' i Direktora opere u Papandopulovu 'Požaru u operi'.

No s velikim je uspjehom tumačio i niz uloga u takozvanom ozbiljnom opernom repertoaru poput Bizetove 'Carmen', Saint-Saënsova 'Samsona i Dalile', Puccinijevih 'Tosce' i 'Plašta', Cilejine 'Adriane Lecouvreur', Wagnerovih 'Walküra' i 'Ukletog Holandeza', Straussove 'Elektre' te Verdijevih opera 'Traviata', 'Otello', 'Macbeth', 'Nabucco', 'Aida'. Posebno zanimljivu galeriju likova ostvario je u djelima hrvatskih skladatelja poput Zajčeva 'Nikole Šubića Zrinjskog', Gotovčeva 'Dalmara', Stahuljakovih 'Seoskih svatova', Kuljerićeva 'Richarda III.', Belamarićevih 'Priča iz Bečke šume' ili Horvatova 'Preobražaja'.

Svi ti mnogobrojni operni likovi u interpretacijama Marijana Jurišića dobivali bi dio njegove osobnosti u izrazito uvjerljivom glumačkom izrazu i izražajnoj muzikalnoj frazi, što je bilo uvijek prožeto visokim profesionalizmom njegova pristupa i prema djelu i prema liku. Zbog svega toga odsutnost Marijana Jurišića uvelike će se osjećati i na našoj kazališnoj i na životnoj sceni.

Posljednji ispraćaj Marijana Jurišića održat će u srijedu, 3. kolovoza 2011. u 14,10 sati na zagrebačkom Mirogoju.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još