Kazalište ČETVRT STOLJEĆA INOVACIJA

Jubilarni Eurokaz otporan na recesiju

Ove godine Eurokaz, festival s nagnućem inovativnom teatru i jedan od kulturnih brendova kojim se vole pohvaliti domaće kulturne vlasti, slavi četvrt stoljeća postojanja

Unatoč činjenici da je zaista jedna od 'institucija' domaće kulture, ni festival kojim tradicionalno završava zagrebačka kazališna sezona nije u ovoj godini mogla zaobići sudbina svih onih koji nisu institucije bez navodnika, a to je smanjenje proračunskih sredstava. Zato je od svega što se željelo napraviti za jubilej ostalo samo ono što se moglo, no program Eurokaza 2011. ne izgleda nimalo nepopunjeno. Od 27. lipnja do 5. srpnja zagrebačkim će izvedbenim prostorima, od Hrvatskog narodnog kazališta i Zagrebačkog kazališta mladih, preko Zagrebačkog plesnog centra pa do novozagrebačkih dvorana Međunarodnog centra za usluge u kulturi u Travnom i Gorgone Muzeja suvremene umjetnosti, prodefilirati ono što je u fokusu umjetničke ravnateljice Eurokaza Gordane Vnuk. Ili u Fokusu.

Zagrebački festival jedan je od partnera u dvogodišnjem međunarodnom projektu Fokus na utjecaju znanosti u izvedbenim umjetnostima, koji sufinancira europski program Kultura 2007-2013, pa će zagrebačka publika vidjeti četiri produkcije iz te tehnološke kuhinje. Međutim, iako Eurokazu tehnologija nije strana, ostatak ovogodišnjeg programa ipak će se baviti metafizikom u manje znanstveničkom smislu. Najzvučnije ime selekcije već je poznato ovdašnjoj publici, s obzirom da britanski koreograf bangladeškog porijekla Akram Khan sad već treći put dolazi u Zagreb, a drugi na Eurokaz.

'Vertikalna cesta' predstava je njegove kompanije nastala prošle godine te nadahnuta islamskim misticizmom. O sufijima je već bilo riječi u sklopu Eurokaza, ali ovoga se puta radi o sasvim posebnom spoju plesnih tradicija i koreografskih intencija, čiju je naglašenu spiritualnost kritika osjetila kao negativnu teologiju pokreta. Khanova vertikalna cesta zapravo je spektakularan prikaz tegobnog, ali zavodljivog puta od horizontalne struje svakodnevice do okomice drugih vrsta stremljenja.

Među poznatim gostima dvadeset i petog izdanja Eurokaza je, ponovno, nakon manje pauze, i Branko Brezovec. Dapače, njegova prošle godine na festivalu Kotor Art premijerno izvedena reinterpretacija 'Salome', jedne od Krležinih 'Legendi', i otvorit će festival u sasvim neočekivanom prostoru – novozagrebačkom trgovačkom centru. Kako se umorna i bezvoljna biblijska heroina snalazi u svijetu hladnog konzumerizma, i što joj znači jedna skinuta ljudska glava, vidjet će samo izabrani s obzirom da u posebnu gledališnu kutiju koja se vozi hodnicima Avenue Malla stane vrlo ograničen broj posjetitelja.

Između tih takozvanih mikro i makrospektakla u ovogodišnjem programu, ostaju produkcije kojima ipak nije karakteristična bilo kakva (o)srednjost. Najavljuju to već i sami naslovi: 'Big Bang' i 'more more more... future', ali i autorska imena koja iza njih stoje: francuski redatelj Philippe Quesne i kongoanski koreograf Faustin Linyenkula. Predstava Quesneove kompanije Studio Vivarium, koja već osam godina izvrgava ruglu kazališne konvencije, otkriva svijet ispočetka, ali i pokazuje da put od prostranstva otvorenog Velikim praskom do zagušenosti kičem i nije tako dug. S druge strane, Faustin Linyenkula u svojoj koreografiji počinje baš od svakodnevnih zagušenja, ali izlaz za barem malo bolju budućnost pronalazi u frenetičnom plesnom pokretu na spoju kongoanske popularne glazbe ndombola i europskog punka.

eurokaz
Skupina Santasangre
Privid otklona od materijalnosti koji je prošle godine uprizorila predstavom na granici žive izvedbe i holograma, talijanska skupina Santasangre pokušat će ponoviti i na ovom Eurokazu. Njen novi rad i previše je aktualan, jer iza naslova 'Zvjerski iznenada' stoji tematiziranje nuklearne energije i njezine pripadnosti prirodi, kao i mogućnosti da je uništi, zajedno s onima koji su je 'izmislili'. Projektom Fokus, koji spaja tehnologiju i umjetnost izvedbe, obuhvaćen je i belgijski koreograf Vincenzo Carta iz kompanije We Go, jer u predstavi 'Gnosis #1', naime, sve je podređeno moždanim valovima plesača: očitavaju ih elektrode i prema dobivenim podacima stvaraju vizualno-akustično okruženje poticajno i za vijuge publike. Sličan rezultat, ali potpuno drukčijim sredstvima, trebala bi proizvesti predstava čiji je složeni naslov 'Razbješnjele pedesete urlajuće četrdesete vrišteće šezdesete' preuzet od naziva grupa vjetrova na Atlantiku. Predstavu o moru i plovidbi te brodu i posadi kao jedinstvenoj 'igrački vjetrova' potpisuje mlada talijanska skupina koja je naziv Dewey Dell uzela od Faulknera, a sklonost kazalištu od Romea Castelluccija.

Pored vlastite produkcije 'Njarabum' u režiji Anje Maksić Japundžić, jubilarno izdanje Eurokaza ima i bogat popratni program. U njemu ne zaboravlja svoju obljetnicu, ali ni ono što je propušteno u proteklim godinama pa zato, s obzirom da domaća publika nije uživo upoznala prošle godine preminulog kultnog njemačkog redatelja Christopha Schlingensiefa, u suradnji s Goethe Institutom organizira niz projekcija njegovih filmova te filmova o njegovim jedinstvenim teatarskim provokacijama.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još