tportal.hr

Zagreb
+14
Osijek
+15
Pula
+14
Rijeka
+18
Zadar
+14
Split
+17
Dubrovnik
+18

INTERVJU: URŠULA CETINSKI

Zagrebački pohod Slovenskog mladinskog gledališča

Slovensko mladinsko gledališče od 2006. umjetnički vodi Uršula Cetinski, iza koje su godine producentskih i dramaturških poslova – vodila je kazališni program Cankarjevog doma, osnovala festival Mesto žensk ili Grad žena, vodila i selektirala festival Exodos, bila ravnateljica i dramaturginja Koreodrame... Gostovanje s trima predstavama u ZKM-u bila je prilika da joj se postavi nekoliko pitanja o samom SMG-u, slovenskom kazalištu uopće, kulturnim vezama Slovenije i Hrvatske i iskustvima tranzicijske kulturne politike nakon što je postala europska

Datum objave:
4.4.2011 9:51

Zadnja izmjena:
4.4.2011 10:55

Vezane teme

U sklopu ciklusa Europsko kazalište u Zagrebačkom kazalištu mladih od 3. do 5. travnja gostuju čak tri produkcije kultnog ljubljanskog Slovenskog mladinskog gledališča. Riječ je o raznorodnim predstavama, od 'Paklene naranče' Anthonyja Burgessa u režiji Matjaža Pograjca, zatim specifične obrade poeme Marine Cvetajeve koju je Ivica Buljan pretočio u koreografiranu dramu 'Vampir', do 'Zločina i kazne', autorske interpretacije Dostojevskog redatelja Diega de Bree.

Žiga KoritnikUršula Cetinski SMG je mitsko mjesto slovenskog kazališnog čuda, ili barem onog uspona koji je tako percipiran u osamdesetima i devedesetima. Kakvo je mjesto Mladinskog u slovenskim i međunarodnim okvirima danas?

To kazalište je ponosno na svoju značajnu tradiciju, ali se njome ne opterećuje, nije mu prepreka koja bi ga sputavala u tome da misli svoju sadašnjost i budućnost. Mladinsko svake godine u stranim zemljama odigra oko trideset predstava u različitim kazalištima i na mnogim uvaženim festivalima. Međunarodna reakcija na naš rad, koja je često izrazito analitična, a u isto vrijeme i puna poštovanja, daje nam elan za stvaranje, koji u maloj zemlji poput Slovenije ne možemo dobiti. Za nas je jako značajna informacija da stvaramo umjetnost koja nešto znači u svjetskom kulturnom prostoru.

Kako biste definirali poetičku poziciju SMG-a, je li to avangarda, novo, alternativa? Ili se takvim odrednicama ne zamarate?

Zanimaju nas prije svega post-dramski oblici kazališta, možda bismo mogli to zaista nazvati novim kazalištem... Naše kazalište svakako nije kuća klasičnog kazališnog repertoara.

Gostovanje s čak tri predstave u ZKM-u svojevrsni je mini showcase SMG-a u Zagrebu. Po kojem su ključu birane te tri predstave?

Matjaž Pograjc je značajan slovenski redatelj, koji već pet godina nije bio predstavljen u Zagrebu. Godine 2006. njegova je izvrsna predstava 'Fragile!' po drami Tene Štivičić gostovala na Danima satire i dobila nekoliko nagrada, a bila je nagrađivana i godinu kasnije na Marulićevim danima. Njegova 'Paklena naranča' je dinamična predstava, suvremena, urbana, puna energije, pa se nam činilo da bi mogla naći svoju publiku i u Zagrebu. 'Vampir' Ivice Buljana je jedan od kamenčića u mozaiku njegovog bogatog stvaranja, Buljanovo kazališno stvaranje značajno je i za Zagreb i za Ljubljanu, tako da mislim da je dobro pružiti Ljubljani priliku da upozna njegov zagrebački rad i obrnuto. I Diego de Brea je redatelj koji Zagrebu nije stran, u Kerempuhu je režirao Brechta, a njegov 'Zločin i kazna' ushićuje na različitim kontinentima.

Žiga Koritnik'Vampir' Ivice Buljana premijerno u Zagrebu Kod vas često režira Ivica Buljan, radio je i Oliver Frljić, u rujnu počinje Borut Šeparović.... S druge strane, u Zagrebu trenutno Mateja Koležnik priprema 'Ženidbu', a Vito Taufer 'Gospodu Glembajeve', dok je na Dubrovačkim ljetnim igrama prošlog ljeta Jernej Lorenci izvrsno postavio 'Revizora'. Što to govori o vezama slovenskog i hrvatskog glumišta?


Mislim da to govori o tome da smo susjedi, da relativno dobro poznajemo jedni druge, da smo dio povezanog kulturnog prostora, da nam jezik nije baš velika prepreka, barem Slovencima - a i obrnuto. Slovenski redatelji dosta dobro poznaju hrvatske glumce, a hrvatski slovenske. Dosta smo si blizu i po redateljskim honorarima, tako da i tu za kazališta nema bitnih prepreka. Budući da slovenski redatelji, glumci, scenografi, kostimografi, pa i plesači redovito surađuju s hrvatskim kolegama i obrnuto, mislim da učimo jedni od drugih. Međusobno se inspiriramo, rekla bih. Mene osobno nadahnjuje inteligentna refleksija društva i života u radu spomenutih Frljića, Šeparovića i Buljana, ili Zvonimira Dobrovića kao producenta.

Kod nas se često ponavlja teza da je slovensko kazalište bolje. Smatrate li da je tako i u kojim segmentima?

Teško je uspoređivati slovensko i hrvatsko kazalište, jer ni jedno ni drugo nije neka homogena cjelina. I hrvatsko i slovensko kazalište ima slabe, prosječne i briljantne autore. I u Sloveniji hrvatski kazališni autori nailaze na veliko zanimanje publike i kritike. Slovensku publiku gostovanja iz Hrvatske zanimaju, jer zna da dolaze predstave koje će joj biti razumljive po jeziku i mentalitetu.

Žiga KoritnikZločin i kazna Duh avangarde ipak je donekle sačuvan u repertoaru Mladinskog. Kako uspijevate održati takav princip u suvremenom modelu funkcioniranja kazališta?

Slovensko kazalište kao institucija ima i dan-danas isti oblik kao u vrijeme socijalizma. Reforme institucija se pripremaju i tek dolaze. Mislim da je dobro što se kazalište u Sloveniji nije reformiralo na brzinu. Mnoge zemlje u tranziciji, pa i neke zapadne, naprimjer Italija, reformirale su ga i mnogo toga na brzinu uništile. Tako i od Mladinskog dosad niko nije tražio da skrene sa svog idejnog puta. A unatoč nekomercijalnom repertoaru i usmjerenju, dobro se snalazimo i na tržištu. Zanimanje za naše predstave u Sloveniji i tuđini raste, pa s tim raste i priljev financija.

Kako se ulazak Slovenije u EU odrazio na kulturnu politiku? Što ona konkretno znači za kazalište kakvo je Mladinsko?

U EU svaka država ima autonomnu kulturnu politiku. Ipak, ulazak u EU za Mladinsko bio je pozitivan. Europska komisija nam je u 2008. godini dala titulu europski ambasador kulture i djelomično financirala naša gostovanja po Europi, a otvorila nam se i mogućnost kandidiranja na različitim europskim natječajima.

Imate li recept kako bi se hrvatska kazališta trebala pripremiti za EU i posljedične promjene, ili reforme?

O svojoj kulturi i po ulasku u EU Hrvati će odlučivati sami. Sigurno će pripremati i reforme kulturnih institucija u smislu suvremenih 'servisa' za umjetničko stvaranje. Tada će biti jako važno da te reforme pripremaju pametni ljudi, s iskustvom, svjetskom širinom i poštovanjem prema umjetnosti.

Sviđa ti se članak? Preporuči ga prijateljima!


Kultura Promo

tportal.hr

tportal

Vedrana Knežević

Književna kritika

  • Raskošna propast talijanske aristokracije

  • Čudesan podvig Stipe Božića

  • 'Jamerika' - raspršena verzija crtanog romana

  • Koja je uloga fotografa u ratnohuškačkoj propagandi?

  • Što znači stalno kroz život čitati jednu knjigu

  • Jergovićev obiteljski roman je književni događaj

  • Čega se sjećamo kada se sjećamo vlastite prošlosti

  • Jesen našeg vijeka

  • Od umješnosti do umjetnosti riječi

  • Vrtlarev roman koji nećete ispuštati iz ruku

Sve kritike

Važno: Rubrike, Sex files, cura i frajer dana i crna kronika mogu sadržavati sadržaje koji nisu primjereni osobama mlađim od 18 godina. Osobama mlađim od 18 godina se savjetuje posjet ovim rubrikama jedino i samo uz nadzor punoljetne osobe.
Tportal je član Hrvatskog vijeća za medije. HVZM je samoregulatorno tijelo koje prati i sankcionira kršenja novinarske etike.
Saznajte više na http://www.hvzm.hr/
vijece@hvzm.hr