PUK'O NAM JE FILM

Buntovna akcija filmaša: Dramatična atmosfera, provokacije i teške riječi

20.02.2017 u 12:50

  • +13

Predstavljanje inicijative Puko nam je film

Izvor: Cropix / Autor: Boris Kovačev

Bionic
Reading

U vrlo dramatičnoj atmosferi povišenih emocija proteklo je predstavljanje ciljeva inicijative ‘Puk’o nam je film’ održano u ponedjeljak u zagrebačkom Kinu Europa. Više od stotinu hrvatskih filmaša okupilo se u Dvorani Mueller kako bi iznijeli ciljeve svoje inicijative usmjerene na očuvanje neovisnosti hrvatskog filma. Na predstavljanje su došli i predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga predvođeni medicinskom sestrom Zoricom Gregurić i povjesničarem Josipom Jurčevićem te gospođom koja se nije predstavila, a koji su povicima tijekom više od sat vremena predstavljanja ‘minirali’ ovaj skup i svojim izlaganjem ponavljali optužbe o koruptivnoj hobotnici koje plasiraju u javnost unazad nekoliko mjeseci

Glavni govornici na predstavljanju inicijative 'Puko nam je film' bili su redatelj Antonio NuićNora Krstulović, kazališna redateljica i voditeljica portala teatar.hr te marljiva proučavateljica nalaza Državne revizije, potom redateljica i producentica Dana Budisavljević i glumac Goran Navojec.

Oni su svojim izlaganjem predstavljali osnovne točke inicijative kojoj je cilj samostalnost hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) i neovisnost filmskog i umjetničkog stvaranja. Inicijativa od Ministarstva kulture, Vlade i Sabora traži da se izradi jasan i nedvosmsilen pravni okvir koji će zadržati kontinuitet dosadašnje prakse i osigurati film bez političke kontrole.

Inicijativa je od osnutka prošlog tjedna prikupila više od 600 potpisa istaknutih filmskih redatelja, glumaca, producenata, ali i kolega s kazališne i knjižne scene, a zatražili su da njihove predstavnike što prije primi premijer Andrej Plenković kako bi se hrvatski film zaštitio od 'političkih i parapolitičkih utjecaja'. Mnogi od poznatih filmaša podržali su ovaj skup u Europi, među ostalima glumice Ksenija Marinković, Tihana Lazović, Marija Škaričić, glumac Emir Hadžihafizbegović, Adrijan Pezdirc, Goran Navojec, brojni redatelji i producenti te ostali, inače manje vidljivi 'kotačići' filmske industrije.

U publici je bio i Hrvoje Hribar, donedavni ravnatelj HAVC-a, te nekoliko bučnih predstavnika Koordinacije braniteljskih udruga predvođeni Zoricom Gregurić i Josipom Jurčevićem. Oni su iz publike pokušavali prekinuti skup uzvicima 'Vukovar', 'Gdje su pare' i 'Lopovi'.

Redatelj Antonio Nuić kazao je da se u društvu razvila 'ne maligna i bolesna, nego alarmantna situacija'.

'Ne raspravlja se s minimumom merituma i kompetencija... Diletantizam je pojava kada neznalice pokušavaju pomoći široj zajednici uređujući djelatnosti o kojima pojma nemaju', kazao je Nuić. 'Izmislili smo ga kad smo govorili o sukobu interesa i kada smo se na njega spustili kao muhe na govno... Da bi se izbjegao sukob interesa, ušli smo u sukob sa zdravim razumom koji neće prestati sutra ili preksutra, već onda kad se Hrvatska krene ponašati odgovorno, kršćanski, a ne paganski! Kršćani stoje iza riječi koje daju', kazao je Nuić.

'Ovo je moj najdublji naklon svim braniteljima Vukovara. Ne postoji ni jedan čovjek koji misli loše o hrvatskim braniteljima! Nijedan! Ni jedan! Samo je pitanje koga vi predstavljate - tko ste vi?', kazao je emotivni Nuić provokatoru, a svaku njegovu riječ popratio je gromoglasan pljesak.

U raspravu su se uključili i hrvatski branitelji filmski djelatnici koji se ne slažu da bi se sadašnji filmski sustav u Hrvatskoj trebao 'demontirati' kako je to objasnio bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

'Mi dragovoljci borili smo za nezavisnost zemlje i da možemo slobodno snimati filmove, ova skupina hrvatskih branitelja trebala bi skinuti šape s hrvatskog filma- mi to nećemo dopustiti gospodo', poručio im je glumac Milivoj Beader, uz ovacije i aplauz okupljenih.

Thomas Krstulović, filmski snimatelj i branitelj, rekao je kako svatko u ovoj zemlji a pogotovo hrvatski branitelji imaju pravo pitati 'gdje su pare', ali se ne smije čitava filmska zajednica dovesti u pitanje.'Filmski radnici su kapital, ako udarate na Hribara nemojte na nas, nama je dosta', rekao je.

Redateljica i producentica Dana Budisavljević ustvrdila je kako je filmskoj zajednici napravljena velika nepravda kada se o njima govori kao o uhljebima, već je riječ o marljivoj zajednici koja je često i potplaćena, nema mogućnost bolovanja, sigurno radno mjesto, a sada ju se 'bez dokaza vrijeđa kao kriminalce i zločinačku organizaciju'.

'Završna točka tih napada je nalaz Državne revizije koji sve ono što smo stvorili stavlja izvan zakona i kaže da mi ne postojimo', naglasila je. 'Što trebamo napraviti, izrezati sve filmove, zamoliti publiku da vrate novac od ulaznica, reći stotinama gostiju na festivalima da nisu bili ovdje, spaliti se na glavnom trgu', zapitala je. 

Kazališna redateljica Nora Krstulović rekla je kako bi njezini kolege u kazalištu bili presretni da imaju ustanovu kao što je HAVC, koji 'vjerojatno ima grešaka kao i svaki sustav kojim upravljaju ljudi, ali takve rezultate nema nijedna ustanova u hrvatskoj kulturi'.

Dodala je kako je poslala pismo saborskim zastupnicima o reviziji u HAVC-u, u kojem upozorava da je Državna revizija jako prekoračila svoje ovlasti u tom slučaju, te kako je ne bi trebali usvojiti u cijelosti jer se jedino tako može osigurati samostalnost u radu HAVC-a. Pozvala je sve okupljene da naprave isto.

'Neka razmisle o posljedicama koje će imati usvajanje nalaza revizije, s obzirom da je od 2008. država svake godine radila reviziju u Ministarstvu kulture, a nikada nije tražila od Ministarstva kulture potvrde za izdvajanja viša od 200 tisuća kuna. To je kao da kazne vas jer ne iznesete račun iz trgovine, ali ne i trgovca', napomenula je. 'U suprotnom će značiti da nismo svi jednaki pred zakonom, a to je rušenje ustavnopravnog poretka', dodala je.

'Koji to računovođa, knjigovođa na svijetu zna što to doprinosi razvoju kulture?', upitao se Goran Navojec ustvrdivši da je ova financijska revizija izašla daleko iz svojih okvira.

Ivona Juka poslala odvjetnika

'Čudi me kako je reviziji promaknulo sljedeće: više od 250 hrvatskih filmova na međunarodnim festivalima, od čega 22 na A-festivalima', kazao je Navojec i nabrojao niz uglednih glumaca, koje su preko televizije zbog ovoga prozvali 'klijentelističkom bagrom', kao i nagrade koje su pobrali hrvatski filmovi na međunarodnim festivalima. Po mom neskromnom međunarodnom iskustvu, nigdje ministri ne upravljaju filmom - od ukupno 31 filmskog fonda u Europi', kazao je Navojec i zaključio: 'Ostali bismo mi i Sjeverna Koreja, kad bi je primili u Europsku uniju'.

Dugogodišnja HRT-ovka Silvija Luks, koja se za riječ javila iz publike, poručila je braniteljima da su svojim akcijama 'objesili Pedra' nakon kojega će doći drugi, no da su ostavili netaknutu tvrđavu u kojoj se generira korupcija: 'Idite pred HRT i pitajte gdje odoše pare. HAVC je najbolji!', kazala je Luks. 'Neprekidno smo žrtve. Našim novcem raspolažu male kriminalne skupine', ustvrdio je povjesničar Josip Jurčević govoreći o protivljenju branitelja svakoj korupcijskoj hobotnici, od HAVC-a i HRT-a do svih razina vlasti.

Na pitanje iz publike čime svoju tvrdnju može dokazati Jurčević je kazao: 'Ne nasjedajte na dezinformacije!' na što je izviždan. Konceptualni umjetnik Siniša Labrović nadovezao se, kako je rekao, 'glasinom' prema kojoj, da bi prošao proračun u Gradu Zagrebu, trebao je biti sklopljen dogovor po raznim gradskim institucijama s podobnim ljudima, između ostalog, i s nekim iz Kulturno informativnog centra (KIC), a kako je rekao, glasine kažu da je tamo zaposlen netko rodbinski vezan uz Josipa Jurčevića. 

'Netko bi to morao provjeriti, ja to ne znam', kazao je Labrović. 'Ja sam paranoik, do mene su došle samo glasine. Neka provjere eventualne rodbinske veze s pravednikom, historičarom i svem ostalom', kazao je Labrović.

Uzavrela rasprava, u kojoj je mnogima drhtao glas, završila je nakon više od sat vremena, a završne riječi izgovorio je Hadžihafizbegović prenijevši potporu svojih kolega iz Bosne i Hercegovine te ustvrdivši kako u regiji i šire, kada se govori o filmu, svi govore kako sustav treba prepisati od HAVC-a te kako 'ne bi smio prestati kontinuitet hrvatskog filma o kojemu se priča u cijeloj Europi i šire'.