OD BALKANA DO EUROPE

Novi život starog kina koje osvaja publiku

08.04.2015 u 15:35

Bionic
Reading

Ako se vratimo samo desetak godina u prošlost, sjetit ćemo se trenutka kada u Zagrebu nije radilo gotovo nijedno staro kino i dramatičnih vapaja filmaša i kulturnjaka. Jedna takva akcija, nazvana 'Daj mi kino', mobilizirala je ljubitelje velikog platna, a rezultirala spašavanjem nekadašnjeg Kina Balkan, a danas Kina Europa koje je u posljednjih par godina odlično probranim programom stvorilo svoju publiku i, što je još važnije, svako toliko iznenadi pravom filmskom poslasticom

U Varšavskoj 3 Kino Europa slavi 90 godina postojanja. Kino u centru Zagreba otvoreno je 8. travnja 1925. godine, a pod nazivom Kino Balkan-Palace izgradila su ga braća Mueller, Leo i Alfred prema nacrtu arhitekta Srećka Florshuetza. Današnji voditelj kina Hrvoje Laurenta prisjeća se kako su 2008. on i ekipa Zagreb Film Festivala, čiji uži tim čine Boris T. Matić, Lana Ujdur i Selma Mehadžić, preuzeli kino od Grada Zagreba koji ga je otkupio.

'Razne njuške tada su se muvale oko tog prostora. Spominjalo se da će se tu graditi druga scena zagrebačkog HNK-a, a pričalo se i da je Kerum bacio oko na atraktivnu lokaciju. Rekli smo, ajmo sačuvati kino i sakupili 15-ak tisuća potpisa', priča Laurenta o akciji 'Daj mi kino' koju su organizirali s Hrvatskim filmskim savezom.

Kino Europa danas daje posao tridesetak ljudi, od kojih je 19 stalno zaposlenih. Među njima su i zaštitna lica kina, gospodin Joža i Željko koji su cijeli radni vijek proveli u kinima, a započeli su nakon srednje škole za kinooperatere. 'Od njih smo naučili sve najbolje iz zlatnog doba sedamdesetih i osamdesetih i prvenstveno kako organizirati mase ljudi u kinu', govori nam Laurenta.

Sedam godina i nekoliko mjeseci Laurenta upravlja kinom, a pravi uzlet, objašnjava, doživjeli su posljednjih par godina. 'Shvatili smo da su potrebne četiri godine da se stvori jedna nova generacija publike. Na početku nam je najveći problem bilo to što na tržištu nije bilo filmova koje smo željeli prikazivati, a kad smo tome doskočili, sve je krenulo nabolje. Počeli smo kupovati filmove koje želimo prikazivati, a tome je mnogo pomoglo uvođenje DCP-a što je znatno pojeftinilo dobavljanje filmova i garantiralo raznovrsniji program', kaže Laurenta. Među filmovima kojima su pogodili ukus svoje publike izdvaja 'Pogrešnu dostavu' i 'Adelin život' koji su postali pravi hitovi, potom i 'Velika ljepota' i još nekoliko naslova koje ostala kina nisu prikazivala.

Drugi je ključan moment u poslovanju Kina Europa otvaranje dvorane Mueller prije dvije godine čime su omogućili čak šest termina za prikazivanje, ali i prostor u kojem mogu testirati neke, uvjetno rečeno, manje filmove. Jer bilo je, kaže, i situacija da su iz male dvorane zbog interesa publike neke filmove stavljali u veliku. Primjer je europska art uspješnica, film 'Adelin život' koji se pokazao kao pravi izbor za kino koje godišnje izbroji, uključujući i filmske festivale koje ugošćava, oko 120 tisuća posjetitelja.

Poseban status na njihovom programu imaju filmovi domaćih autora, a svakome garantiraju barem dva tjedna redovnog prikazivanja. Ipak, i nakon premijere u velebnom prostoru Europe, neki filmovi odlaze u novija kina. 'Ne povlačimo nikoga za rukav, nismo kanta za otpatke i nismo reprizno kino. Njihova je odluka da idu u druga kina', govori Laurenta komentirajući ne pretjerano dobre rezultate gledanosti hrvatskih filmova u kinima gdje im konkuriraju holivudski blockbusteri. 'Naši producenti ne ulažu dovoljno u promociju i često puštaju film u kino tek tako, pa da vide što će se dogoditi. Nije rijetkost da film osvoji festivale, ima premijeru i dobije vidljivost u medijima, a onda ga puste u kina nakon par mjeseci i ne iskoriste razvikanost, hype koji je stvoren', kaže.

'Kod nas odlično prolaze dokumentarci. Filmom 'Gangster te voli' Nebojše Slijepčevića oborili smo rekorde gledanosti, a trenutačno kod publike odlično prolazi film Eve Kraljević 'Lijepo mi je s tobom, znaš', priča Laurenta ilustrirajući koliko je osmišljena selektorska politika njihova kina dugoročno osvojila simpatije i poštovanje publike.

Prisjeća se i nekih anegdota vezanih uz domaći film. 'Živi i mrtvi' Kristijana Milića, primjerice, izazvao je neugodnost prilikom projekcije na koju je jedan od gledatelja došao s ustaškom kapom i na scenu u kojoj se pojavljuje partizan izvadio kapu i počeo pljuskati ljude. 'Jedna gospođa rekla mu je da se smiri ili neka izađe da oni u miru mogu gledati film na što je ovaj poludio. Morali smo zvati policiju i čovjek je dobio tri dana zatvora', prepričava Laurenta. Ipak, mnogo je više lijepih zgoda koje pamti u radu u Europi, a izdvaja gostovanje umjetničkog dvojca Gilbert i George, dolazak Olivera Stonea, Tariqa Alija i Amosa Oza. Među najuspjelijim projektima Laurenta izdvaja uvijek odlično posjećene Zagreb Film Festival i Tjedan češkog filma, a apsolutni hit među publikom projekcije su filmova uz pratnju Zagrebačke filharmonije. Posljednji u nizu bio je Cirkus Charliea Chaplina koji nikako nije prestajao puniti petstotinjak mjesta, a Laurenta otkriva da sljedeća takva poslastica ide u studenome. Zasad planiraju još jednog Chaplina, a želja im je i film 'General' Bustera Keatona iz 1926. godine.

Što i kako dalje? Otkad su preuzeli Kino Europa, u nj su uložili 3,3 milijuna kuna, od čega je 2,7 milijuna vlastitih sredstava. Želja im je obnoviti dvoranu i zgradu koja je zaštićeno kulturno dobro, a samo procjena troška te obnove koštat će ih 400 tisuća kuna. Publika će to, nema sumnje, sigurno znati cijeniti u jednom od najugodnijih kina u zemlji.