JAVNO SUČELJAVANJE

Hribar i Boris Gregorić u utrci za HAVC

26.11.2014 u 14:43

Bionic
Reading

Redatelj Hrvoje Hribar, dosadašnji ravnatelj HAVC-a, i novi kandidat koji se prijavio na natječaj za ravnateljsko mjesto, producent Boris Gregorić, sukobili su svoja razmišljanja o načinu vođenja ove javne platforme u HTV-ovoj emisiji Treća runda

Hrvatski audiovizualni centar funkcionira kao javna platforma u kojoj vijeća Hrvatsko nacionalno vijeće, a polovicu čine oni koji daju novac - to su korporacije i oni koji filmom prometuju i na tome zarađuju novac - dok drugu polovicu čine predstavnici korisnika koji imenuju strategiju, predlažu savjetnike te ti savjetnici unutar svoje personalne odgovornosti izlučuju projekte koje predlažu tom istom vijeću; vijeće ih usvaja te ti projekti dobivaju pravo koristiti od 35 do 65 posto sredstava', objašnjeno je u uvodu emisije.

Prije četiri godine na mjesto ravnatelja HAVC-a došao je redatelj Hrvoje Hribar, nakon Nikše Sviličića koji je dao ostavku na to mjesto.

Za novog ravnatelja na natječaju se kandidirao producent Boris Gregorić, a kako sam ističe, radio je na preko 45 filmova i obavljao producentske poslove te ima razumijevanja za to kako se stvara budžet i troši novac.

'Prijavio sam se zato što smatram da bi način na koji se troši javni novac trebao biti puno transparentniji, a čini mi se da je zasad taj način prilično zakukuljen te da je ceh redatelja taj koji odlučuje kome i na koji način će dati sredstva', objašnjava.

'Osnovni problem HAVC-a je taj da je netransparentan način na koji se dijeli od 30 do 35 milijuna kuna iz javnog proračuna, a drugi dio daju javna televizija i svi ostali operateri. Projekti se prejednostavno odobravaju i, po mom mišljenju, s tim novcem moglo bi se bolje raditi', kazao je Gregorić.

Gregorić smatra da cehovska zatvorenost nije dobra te ne može prihvatiti razmišljanje da redatelji budu ti koji će odlučivati o tome koji će se film snimiti. Umjesto toga, kaže, u proces odlučivanja trebali bi biti uključeni ljudi s imenom i prezimenom, književnici, dramaturzi, slikari, glazbenici, itekako potrebni za realizaciju jednog projekta. Napominje da ne postoji primjer u svijetu toga da redatelji dodjeljuju filmove redateljima.

'To je nonsens, jer javnim novcem treba raspolagati na javni način', objašnjava Gregorić.

Hribar misli da ljudi koji nisu iz struke ne znaju dovoljno o čitanju scenarija.

'Na koji će način slikari čitati scenarij? To je po meni više medicinski eksperiment nego ozbiljan način rada', kazao je Hribar.

'Temeljom zakona i pravila imamo model i otkad je tako, promijenilo se nabolje. Znam da u Jadran filmu postoji prizma prezira prema redateljima i autorima, ali meni se čini da ne bi trebali mijenjati sustav koji daje rezultate. Sufinancirali smo 22 debitanta i recite: kad smo imali toliko žena u hrvatskom filmu? Godina 2014. će u festivalskom i artističkom smislu biti jedna od najboljih u povijesti hrvatskog filma. Tretiramo filmove ne kao davanje, nego kao nešto što čini hrvatski filmski repertoar i svaki od tih filmova igra svoju utakmicu i donosi svoje rezultate, festivalske. Također, HAVC se bavi vitalnim dijelom za RH, poticajima za državu. Ove godine smo iz pozicije državnog proračuna uprihodili 32 milijuna kuna, odnosno uprihodit ćemo ih do 1. siječnja, a iz pozicije sudioničara uprihodit ćemo još 32 milijuna kuna, što je ukupno 64 milijuna', tvrdi Hribar.

Kao referencu za ponovno kandidiranje Hribar vidi 'svoje četiri godine minulog rada'.