Povodom odlaska Miroslava Lilića mnogi su uputili izraze sućuti, govoreći o pokojniku uglavnom kao o jednom od najvažnijih hrvatskih televizijskih novinara i urednika te naglašujući da je hrvatski medijski prostor izgubio jednog od novinarskih velikana. Književni kritičar i leksikograf Velimir Visković iznio je, međutim, posve suprotno mišljenje
U svojoj objavi na Facebooku, Visković piše kako ga 'živciraju oni koji neumjereno hvale' Lilića.
vezane vijesti
-
![Visković, Petković i Ferić otkrivaju detalje iza svojih mandata na čelu Hrvatskog društva pisaca, a pitali smo ih i kako poboljšati status pisca]()
Visković, Petković i Ferić otkrivaju detalje iza svojih mandata na čelu Hrvatskog društva pisaca, a pitali smo ih i kako poboljšati status pisca
-
![Naklada Ljevak i Velimir Visković: 'O drugima, o sebi']()
Naklada Ljevak i Velimir Visković: 'O drugima, o sebi'
-
![Velimir Visković: Da je Krleža danas mladić, bio bi aktivan na Facebooku gdje bi se obračunavao sa svima]()
Velimir Visković: Da je Krleža danas mladić, bio bi aktivan na Facebooku gdje bi se obračunavao sa svima
'Ne volim pisati o mrtvima distancirano, ali smrt Lilićeva ljudski me ne dira. I zapravo me živciraju oni koji ga cijeli bogovetni dan neumjereno hvale kao lafčinu i profesionalca.
Za mene, bio je čovjek za sva vremena, poliplastičnog karaktera; pamtim ga po dnevnicima nakon sloma Hrvatskog proljeća (kad je govorio kako je već priličilo tim vremenima, ubacivši ponekad egzibicionistički kakvu mrkvu); dva desetljeća kasnije kao čovjeka koji je Hrvatsku televiziju i bivši Jugoton sređivao po mjeri tuđmanovske Hrvatske. Možda je privatno bio druželjubiv, možda i duhovit (meni se činilo - neki sirov humor), ali svi ti njegovi veliki poslovi mogli su se obavljati samo preko leševa političkih protivnika i profesionalnih konkurenata.
Što bismo rekli, laka mu hrvatska zemlja koju je toliko volio', napisao je Visković u svojoj objavi i izazvao niz komentara pratitelja.
Podsjetimo, Miroslav Lilić je radio kao urednik informativno-političkoga programa i glavni urednik programa na RTV Zagreb, a kasnije i na HTV-u te Novoj TV. Pokrenuo je Treći program HTV-a, a osmislio je i vodio mozaični program 'Za slobodu' tijekom Domovinskog rata. Predavao je na studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, a u svojoj dugogodišnjoj novinarskoj karijeri primio je i brojne nagrade, među kojima su 'Zlatno pero' Društva novinara Hrvatske i Nagrada 'Ivan Šibl'. Od 1994. do 2001. bio je na čelu diskografske kuće Croatia Records kao predsjednik Uprave.
