Talijansko tužilaštvo pokrenulo je istragu zbog osam slika srednjovjekovnih majstora Tiziana, Tintoretta i Carpaccija koje se, navodno, nalaze u Narodnom muzeju u Beogradu, piše srpski portal Danas.rs
Istraga pokrenuta u Bologni probudila je nadu u mogućnost da osam remek-djela bude vraćeno u Italiju, iz koje su odnijeta tijekom Drugog svjetskog rata u režiji tadašnjeg nacističkog zapovjednika Hermanna Goeringa.
Slike se u Narodnom muzeju u Beogradu, kako navodi Danas.rs, nalaze zahvaljujući kontroverznom kolekcionaru Anti Topiću Mimari, a ondje su još uvijek zahvaljujući inertnosti poslijeratne talijanske diplomacije.
Tužilaštvo iz Bologne, u suradnji s talijanskim karabinjerima iz odjela za zaštitu umjetničke baštine, zatražilo je zapljenu slika zbog sumnje u kazneno djelo zadržavanja ukradenih predmeta.
Zahtjev su srpskim pravosudnim vlastima direkto postavili pomoćnik glavnog tužitelja Valter Giovannini i javni tužitelj Roberto Cerioni, koji su prije nekoliko mjeseci bili u srpskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Neprocjenjiva vrijednost slika
U dokumentima se nalaze informacije o promjeni vlasništva Tizianova 'Portreta kraljice Kristine od Danske' i Tintorettove 'Bogorodice s djetetom' koje su za tadašnjih 1,3 i 1,5 milijuna talijanskih lira iz firentinske kolekcije Contini Bonacossi prešle u ruke Goeringova posrednika Waltera Andreasa Hofera
Nakon Drugog svjetskog rata slike su se našle u savezničkom zbirnom centru u Münchenu i trebale su biti vraćene vlasnicima. Tada na scenu stupaju Mimara, za kojeg se navodi da je bio Goeringov bliski prijatelj i dvorski slikar te Wiltrud Mersmann koja je 1949. radila u zbirnom centru i godinama kasnije stupila u brak s Mimarom.
Njih su dvoje navodno uspjeli dokazati da slike pripadaju Jugoslaviji i one su sredinom pedesetih godina osvanule u Narodnom muzeju u Beogradu kojemu ih je, kako se pretpostavlja, Mimara uspio prodati.
Inertnost talijanske diplomacije, koja je cijelo vrijeme vjerojatno znala sudbinu slika, bila je plod osjetljive poslijeratne situacije i potrebe zaštite diplomatskih interesa.
Zanimljivo je i da su slike tijekom 2004. i 2005. nakratko gostovale kod kuće, kada su 'Remek-djela beogradskog muzeja' bila izložena u Bologni i Bariju. Karabinjeri su tada obavijestili tužilaštvo u Bologni zahtijevajući da se ispita eventualna odgovornost ravnatelja srpskog muzeja i priređivača izložbe, ali su slike po završetku izložbe vraćene u Srbiju.
