Naglasak sedmoga ciklusa toga nacionalnog projekta, koji se provodi u tekućoj školskoj 2017./2018. godini, na multimedijskom je oživljavanju zaboravljenih knjiga. Projekt se provodi svake školske godine od početka rujna, a svečana završnica upriličuje se uoči Međunarodnoga dana dječje knjige, 2. travnja. U sedmome ciklusu projekta sudjelovalo je oko tisuću učenika trećih, četvrtih i petih razreda iz 54 osnovne škole diljem Hrvatske. U projekt su uključeni i Multimedijska skupina te Fotografska skupina iz Osnovne škole Ante Kovačića u Zlataru, a njihovi učenici medijski prate projekt i sudjeluju u organizaciji i realizaciji završnice projekta u Zagrebu.

Autor i voditelj projekta na nacionalnoj razini tijekom svih ovih godina je stručni suradnik knjižničar Denis Vincek, a nositelj je Osnovna škola Ante Kovačića iz Zlatara, u kojoj je projekt i počeo. Prve godine sudjelovale su, uza zlatarsku školu, osnovne škole iz Belca, Lobora i Mača, a u projekt se postupno uključivalo sve više škola te se proširio na cijelu Hrvatsku.

Na svečanoj završnici oko 200 učenika i 80 njihovih mentora, stručnih suradnika i učitelja

Za svečanu završnicu bogat četverosatni program priredilo je oko 200 učenika i 80 mentora, stručnih suradnika i učitelja iz 54 škole iz cijele Hrvatske. Učenici su čitali i interpretirali knjige, a pozornica kina 'Tuškanac' postala je mjesto na kojemu se očitovala njihova kreativnost i radost koje su prenosili na sudionike svečanosti, među kojima je bila i pomoćnica ministrice znanosti i obrazovanja Lidija Kralj.

Umijeće interpretacije koje su izvježbali pod vodstvom svojih stručnih suradnika knjižničara i razrednih učitelja, učenici su pokazali plesom, pjesmom, igrokazom, recitiranjem, glumom, plakatima, PowerPoint prezentacijama, kratkim filmovima ili radijskim prilozima. Kako bi se predstavilo što više učenika, na završnu svečanost u pravilu dolazi po dvoje učenika iz svake škole kako bi u dvije do tri minute predstavili pročitano.

Kako je istaknuo voditelj, provedba projekta potiče učenike na čitanje i njegova je osnovna namjera da razvije njihove čitateljske kompetencije, a istodobno obogaćuje im rječnik, otvara teme za razgovor, jača socijalne vještine, potiče stvaralaštvo, razmišljanje i rješavanje problema, smanjuje stres, pojačava empatiju, produbljuje emocije, otkriva nove svjetove, jača samopoštovanje i međusobno poštovanje, te ih potiče na još puno pozitivnih iskoraka.

Projekt nije natjecateljski, kod učenika razvoja vještinu čitanja s razumijevanjem

Jedna od posebnosti projekta je i ta što nije natjecateljskoga karaktera, a jedan od njegovih ciljeva je da kod učenika razvije vještine čitanja s razumijevanjem. Isto tako žele se promovirati i školske knjižnice, hrvatska dječja književnosti, jezik, povijest i kultura, ali učenike upoznati i s djelima dječje književnosti stranih autora kako bi upoznali kulturu i književnosti drugih naroda. Učenike se želi potaknuti i na uporabu novih medija u interpretaciji književnoga djela, kreativno i suradničko korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije, te promovirati europski identitet.

Kako je istaknuto, vrijednost projekta je u tome što, osim čitanja i obrade književnoga djela te pripremanja završnoga nastupa, sadrži i istraživački rad u kojemu učenici istražuju povijest, kulturu i znamenitosti te likove i okolnosti opisane u djelu.

Svrha projekta je i da se istakne uloga stručnih suradnika knjižničara u odgojno-obrazovnom procesu, a provodi se kako bi se učvrstila i osnažila suradnja učitelja, ostalih stručnih suradnika i ravnatelja, da se roditelji upoznaju s djelatnošću stručnoga suradnika knjižničara, da podsjećaju svoju djecu na to da budu aktivni korisnici školske knjižnice, ali i da budu gosti čitači naglas.

U projekt je uključena i lokalna zajednica pa se kao gosti čitači pozivaju i gradonačelnici i načelnici koje se želi potaknuti da lokalne zajednice financiraju rad školskih knjižnica.