Galerija umjetnina Splitu i Muzej suvremene umjetnosti Zagreb izložbom 'Bauhaus – od škole do pokreta' priključuju se proslavi stote godišnjica osnivanja njemačke škole za arhitekturu, dizajn i vizualne umjetnosti Bauhaus. Kroz radove studenata i profesora Bauhausa iz hrvatskih muzeja i privatnih zbirki, izložba prenosi priču o toj jedinstvenoj školi koja je svojim utjecajem u potpunosti promijenila tijek poslijeratne svjetske arhitekture, dizajna i umjetnosti, unatoč činjenici da je djelovala samo četrnaest godina. Kustosice izložbe su Jasminka Babić i Vesna Meštrić.

'Izborom slika, grafika, fotografija, arhitektonskih nacrta i namještaja, kao i jedinstvene arhivske građe iz zbirki Muzeja suvremene umjetnosti, Muzeja za umjetnost i obrt, Galerije umjetnina i privatnih zbirki u Hrvatskoj dan je pregled ovog jedinstvenog pokreta zaslužnog za razvoj i širenje modernizma na svjetskoj razini' stoji u najavi izložbe koja će ostati otvorena do 11. prosinca.

Bauhaus je osnovao Walter Gropius 1919. u Weimaru, u vremenu obilježenom završetkom prvog svjetskog rata i osnivanjem Weimarske republike. Škola Bauhaus je potom izvršila snažan utjecaj na umjetnost i arhitekturu 20. stoljeća, a prošla je kroz nekoliko faza koje su određene njezinim preseljenjima, najprije u Dessau (1925 - 1932), zatim u Berlin (1932 – 1933) i promjenama vodstava koje su se odrazile na program. Nakon preseljenja u novi kompleks zgrada izgrađenim prema projektu Waltera Gropiusa u Dessau 1925., Bauhaus u narednim godinama postiže svoj kreativni vrhunac. 'Funkcionalnost, estetika čistih formi, jednostavnost samo su neke od osnovnih smjernica obrazovnog programa škole koja je svojim osnivanjem nagovijestila i jednu novu viziju budućnosti. Posebno važna odrednica edukativnog djelovanja Bauhausa bila je sinteza umjetničkih teorija i prakse kako kroz kreativne tečajeve i radionice u školi, tako i kroz individualne prakse umjetnika. Bauhaus je vrlo brzo postao internacionalni pojam kojim se danas označava prepoznatljiv izričaj ne samo u arhitekturi, umjetnosti i dizajnu, već podrazumijeva određen svjetonazor i način života.' navodi se u najavi izložbe.

Posebno mjesto na izložbi proipalo je studentima Bauhausa: Otti Berger, Ivani Tomljenović i Gustavu Bouhtinskom koji su pohađali školu u vrijeme njenog djelovanja u Dessau. Pored hrvatskih studenata, izložba prikazuje radove drugih studenata poput Augusta Černigoja, Farkasa Molnára, Lou Scheper, te profesora među kojima su Paul Klee i Marcel Breuer. Ovi vrijedni radovi dio su Zbike Marie Luise i Ruth Betlheim koja se čuva u MSU Zagreb. Poseban segment izložbe prikazat će utjecaje Bauhausa na poslijeratnu arhitekturu, umjetnost i oblikovanje u Hrvatskoj kroz radove članova grupe EXAT 51 (Bernardo Bernardi, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Aleksandar Srnec, Zvonimir Radić, Božidar Rašica, Vladimir Zarahović, Vladimir Kristl).

'Dosadašnja istraživanja rezultirala su brojnim studijama o utjecajima na arhitekturu i umjetnost u samoj Njemačkoj i kasnije u Sjedinjenim Američkim Državama, ali i u manjim sredinama poput Češke i Slovačke, Mađarske, te Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije kroz projekt BAUNET, na čija se istraživanja naslanja i ova izložba. Nedavne društvene i političke promjene koje su iz temelja promijenile sliku europskog kontinenta ukazuju na to da su suradnja i inovativnost u teoriji i praksi, dakle upravo ključni postulati djelovanja Bauhausa, jednako bitni za našu sadašnjost i budućnost.' navodi se u najavi izložbe.