Svojoj omiljenoj temi života podunavskih Nijemaca, njihove kulture i identiteta Bauer u romanu pristupa iz vlastite perspektive djeteta koje odrasta i sazrijeva u turbulentnim vremenima, počevši od 1943. u Vukovaru, u jeku Drugog svjetskog rata.

Vraćajući se u razdoblje svojeg djetinjstva, opisujući društvene i političke promjene koje su se događale, a u kojima se i on sam mijenja, Bauer slika prikaz vlastite sudbine i sudbine svoje obitelji, ispisujući pritom upečatljivu sliku života u drugoj polovici 20. stoljeća.

Govoreći o romanu, Bauer je kazao kako su svi likovi u njemu zaista stvarni ako su navedeni pod svojim stvarnim imenima dok su, ako im imena nisu spomenuta, samo simbolični. 'Neki su možda tako prikazani da se čine idealiziranima. To je zato što sam bio dobronamjeran prema dobronamjernim ljudima', kazao je pisac.

Roman je objavljen u izdanju nakladnika Frakture, čiji je glavni urednik Seid Serdarević rekao da je riječ o prvom pravom Bauerovom autobiografskom romanu, 'malom remek-djelu i iznimno važnoj knjizi jednog od naših najplodnijih i najzanimljivijih pisaca u posljednjih tridesetak godina'.

'Ta knjiga prvi put otvara put u njegovu intimu, obrađujući sve teme kojima se Bauer bavio u svim svojim velikim i slavnim ranijim romanima', kazao je Serdarević.

Književnica Julijana Matanović osvrnula se na autobiografski element kojim se Bauer služi kao poveznicom među točkama stvarnih političkih i društvenih događanja hrvatske povijesti 20. stoljeća. 'Na prvoj razini to je priča o jednoj obitelji koja je postala model za javnost. No ako ga nećemo čitati samo kao autobiografiju, to je i tekst koji ima divne, romaneskne dijelove, to je i priča o književnom životu u kojoj autor jasno pokazuje itekako dobro poznavanje teorije književnosti', kazala je Matanović.

U romanu Bauer rekapitulira svoje djetinjstvo i mladost: njegovog literarnog junaka pratimo od djetinjstva u Vukovaru, preko Siska, Makarske, Zagreba i Pariza, do Bratislave i Praga, a prekida se negdje sredinom 70-ih godina prošloga stoljeća, kada ima nešto više od 30 godina.

O knjizi je govorila i književnica Lidija Dujić, poznavateljica opusa toga autora, koja je s Bauerom surađivala na nekim ranijim projektima. Istaknula je kako je, iako je riječ o autobiografskom romanu, Bauerov interes u njemu isključivo književni. 'Toranj' obuhvaća građu koja predstavlja razdoblje Bauerove pripreme za pisanje: sve što donosi i opisuje zapravo je profiliranje književnika', kazala je Dujić. 'Zato tom romanu, iako se naglo prekida, ne treba nikakav nastavak jer njegov nastavak već postoji – to su sve knjige koje je Ludwig Bauer već napisao', dodala je.

Ludwig Bauer (1941) jedan je od najcjenjenijih suvremenih hrvatskih književnika. Bavio se prevođenjem stručnih djela i beletristike, bio je profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće Globus i književnog časopisa Naša knjiga, analitičar javnoga mnijenja i propagandist, profesionalni vozač, scenarist, istraživač interkulturnih pitanja i kolumnist.

Napisao je niz uspješnica za djecu te jedanaest romana, među kojima se ističu 'Kratka kronika porodice Weber', 'Biserje za Karolinu', 'Karusel' i druge. Dobitnik je niza uglednih hrvatskih i međunarodnih nagrada, a njegov roman 'Zavičaj, zaborav' (2010) dobio je prestižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman, nagradu Fran Galović za najbolje književno djelo zavičajne tematike i nagradu Kiklop za najbolji roman.