UOČI OTVORENJA

Od izraelskog štrajka do pape u zatvoru: Ovo je pet najvećih kontroverzi Venecijanskog bijenala

20.04.2024 u 15:21

Bionic
Reading

Uoči subotnjeg otvorenja izdvojili smo pet paviljona najveće svjetske izložbe vizualnih umjetnosti koji su proteklih dana izazvali najviše pažnje međunarodne javnosti

Prije nekoliko tjedana u našoj rubrici Kulturni roštilj predstavili smo Vlatku Horvat, umjetnicu koja predstavlja Hrvatsku na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu. Povodom otvorenja zavirili smo nešto dublje u postav i izdvojili pet paviljona koji su nam zapeli za oko, bilo svojom porukom, izvedbom ili činjenicom da su izazvali najviše bure u medijskom prostoru.

Izraelski paviljon

Izraelski će paviljon ostati zatvoren do daljnjega, odnosno dok se u Gazi ne proglasi primirje i dok se taoci ne vrate svojim kućama - odluka je to umjetnice Ruth Patir i kustosica Tamar Margalit i Mire Lapidot. 'Ne sviđa mi se to, ali mislim da je važno', izjavila je Patir povodom otkazanog otvorenja i odmah izazvala kontroverze. Naime, optužena je za oportunizam jer je pažljivo tempiranje odluke - a ona je objavljena na dan kad su paviljoni otvoreni za novinare - osiguralo najviše pažnje medija. Aktivistima je također zasmetalo što se jedan od postavljenih videa može pogledati kroz staklo zaključanih vrata.

Patirin rad bavi se pritiskom majčinstva koje žene osjećaju svakodnevno. Inspirao ju je posjet liječniku koji je uslijed nepovoljne dijagnoze predložio da zamrzne svoje jajne stanice, što je prepoznala kao opresivni mehanizam patrijarhata. U skladu s tim viđenjem, odlučila se pozabaviti konceptom plodnosti pomoću animacije antičkih kipova da bi to dovela u vezu s ratom koji traje u Palestini. Kako je to povezano, teško je reći.

Ukrajinski paviljon

U skladu s dojmom da je nakon 26 mjeseci trajanja interes za njihovu borbu splasnuo, Ukrajinci su se potrudili poslati apel svijetu da rat u njihovoj zemlji i dalje traje. Središnje sredstvo koje su izabrali za tu zadaću je pedesetšestominutni film 'Civilians. Invasion' koji predstavlja kompilaciju 200 videa s raznih društvenih mreža, čiji je cilj ponuditi posjetiteljima iskustvo rata iz prve ruke - nešto što nije moguće osjetiti u televizijskim prilozima. Ostatak postava sastoji se od još tri rada, a zajedno su okupljeni pod naslovom 'Net Making', što ima dvojaku konotaciju - uspostavljanje veza i doslovno pletenje mreža.

Potonje se odnosi na činjenicu da se u današnjoj Ukrajini civili nalaze da bi pleli mreže u svrhu kamuflaže tenkova i ostalog naoružanja koje zatim koristi vojska. Premda u paviljonu nema takvih mreža, jedan od radova nastoji dočarati kolektivni napor stanovništva pogođenog ratom. Riječ je o radu imena 'Work'; umjetnik je diljem zemlje sakupio gomilu pletenih predmeta koji se mogu naći u tradicionalnom ukrajinskom kućanstvu i izložio ih na jednom mjestu u svoj svojoj raskoši boja.

Vatikanski paviljon

Papa Franjo bit će prvi papa koji će posjetiti Venecijanski bijenale. Učinit će to za tjedan dana u ženskom zatvoru Giudecca, gdje će vidjeti rad Maurizija Cattelana, umjetnika koji je 1999. godine izazvao sablazan svojom realističnom skulpturom Franjina prethodnika Ivana Pavla II. - prikaz je tadašnjeg pape koji leži pogođen meteoritom. Ovog je puta Cattelan izložio sliku svojih golih i prljavih stopala na fasadu zatvora, no prava priča nalazi se unutra, pod uvjetom da uspijete ući. U zatvoru je trenutačno smješteno 80 zatvorenica, a 20 njih se prijavilo da budu vodiči posjetiteljima, što je, pišu novinari koji su uspjeli ući, potresno iskustvo, ne samo zbog grubosti zatvorskih čuvara koji na ulazu uzimaju mobitele i putovnice.

'Kad smo ušli unutra, veselje je nestalo jer su nas dvije zatvorenice iskreno provele kroz grupnu izložbu postavljenu unutra. Predstavile su djela umjetnica Corite Kent, Simone Fattal, Claire Fontaine i Sonie Gomes, a zatim su podijelile i osobne priče', piše novinarka portala Art in America Emily Watlington.

Nordijski paviljon

Švedsku zadnjih mjeseci trese žestoka rasprava oko toga što bi trebao biti švedski kulturni kanon. Priču je zakuhala pretežito desna koalicijska vlada kada je na čelo skupine za izradu dokumenta postavila konzervativnog povjesničara, nakon čega su iz Švedske akademije poručili da ne misle sudjelovati u toj demonstraciji sile. U tom je svjetlu zanimljivo što će nordijske zemlje na bijenalu predstavljati umjetnica kineskog porijekla Lap-See Lam, čiji je stav da kanon nije jedan niti nepromjenjiv. Njezina dvostruka perspektiva o nordijskoj kulturi i načinu na koji se istočnoazijska kultura doživljava u nordijskom kontekstu veoma je moćna, rekli su o umjetnici.

Lam će nastupiti u velikom stilu: višejezičnom operom na kineskom brodu koji je jedno vrijeme služio kao kuća strave u Stockholmu. Instalacija koristi libreto usredotočen na hongkonški mitološki lik Lo Ting, dijelom čovjeka, dijelom ribu, koji putuje kući sa sjevera.

Poljski paviljon

Među zanimljivijim paviljonima svoje je mjesto našao i Poljski paviljon, isprva zbog kontroverzne odluke o zamjeni predstavnika, zatim i, kažu novinari na licu mjesta, zbog jednostavnog i iznimno efektnog postava. Poljsku je isprva trebao predstavljati umjetnik Ignacy Czwarto, no u zadnji je čas odlučeno da će to ipak biti ukrajinski kolektiv Open Group. Ovaj je kolektiv u paviljon postavio samo dva videa - u jednom se stanovnici Ukrajine nalaze u svojim matičnim naseljima, a u drugom su prikazani u svom izbjeglištvu u Zapadnoj Europi.

Ono što ovaj materijal čini posebnim je činjenica da su umjetnici od intervjuiranih ljudi zatražili da oponašaju zvukove rata koji ih je zadesio. Istovremeno s njihovom onomatopejom u podnaslovima ide tekst u stilu karaokea, a u blizini se nalaze i mikrofoni koji pozivaju posjetitelje da i sami proizvedu zvukove rata.