PIŠEM TI PISMO

Najdugovječnija serija marki upotpunjena znamenitim Hrvatima

20.04.2015 u 14:11

Znameniti Hrvati

Izvor: Promo fotografije / Autor: Hrvatska pošta

Bionic
Reading

Luka Sorkočević, Josip Juraj Strossmayer i Ivan Supek zaslužili su naći se na prigodnim markama Hrvatske pošte u seriji Znameniti Hrvati

Hrvatska pošta će 21. travnja 2015. pustiti u optjecaj tri nove prigodne poštanske marke iz serije Znameniti Hrvati, koje će vrijediti za plaćanje poštanskih usluga u unutarnjem i međunarodnom poštanskom prometu. Ovim prigodnim markama Hrvatska pošta predstavlja ljude koji su snažno utjecali na hrvatsku povijest, umjetnost, znanost, književnost, priopćili su.

Autorica poštanskih maraka Znameniti Hrvati je Dubravka Zglavnik-Horvat, dizajnerica iz Zagreba. Prigodne marke tiskane su u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu, a izdane su u arcima od 20 maraka te je nominalna vrijednost svake pojedine marke 3,10 kuna. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a žig prvog dana bit će u uporabi 21. i 22. travnja 2015. godine u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.

Na markama su Luka Sorkočević, Josip Juraj Strossmayer i Ivan Supek.

Luka Sorkočević (1734. – 1789.), skladatelj i najistaknutiji hrvatski predstavnik glazbene pretklasike. Školovao se na isusovačkom zavodu gdje je vjerojatno primio i prvu glazbenu pouku. Vjeruje se kako je između 1756. i 1763. godine studirao u Rimu, a od 1781. godine Sorkočević je bio poslanik na bečkom dvoru, na kojem upoznaje mnoge uglednike, između ostalih i Josepha Haydna. Njegova glazbena ostavština otrgnuta je zaboravu tek u drugoj polovici 20. stoljeća. Luka Sorkočević tvorac je nevelikog opusa, ali i prvih hrvatskih simfonija. U glazbi je bio amater, no svojom je nadarenošću izrazito nadvisivao nepotpuno glazbeno obrazovanje.

Josip Juraj Strossmayer (1815. – 1905.), katolički crkveni, kulturni i politički djelatnik, sabiratelj baštine, utemeljitelj institucija… Već kao mladi katolički svećenik u Beču bio je dvorski kapelan, doktor znanosti i jedan od voditelja Augustineuma (najviše učilište). Aktivno brani tada zabranjivani hrvatski jezik, glagoljicu i staroslavensku službu Božju. Osnivač je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti sa desetak zavoda i muzeja. Njegovo sveukupno djelo nadilazi hrvatske okvire, pa je i u svjetskim razmjerima u stalnoj pozornosti.

Ivan Supek (1915. – 2007.), osnivač modernog prirodoslovlja u Hrvatskoj. Osnovao je Institut „Ruđer Bošković“, pokrenuo poslijediplomski studij prirodnih znanosti, reorganizirao zagrebačko sveučilište te osnovao Interuniverzitetski centar u Dubrovniku. Istaknut je i opsežan njegov književni opus koji čine drame „Heretik“ i „Proces stoljeća“ te romani „Opstati usprkos“, „Extraordinarius“, „Krivovjernik na ljevici“ i „Krunski svjedok protiv Hebranga“ u kojima progovara o problemima i dvoličnostima društva, što ga je u životu često dovodilo u probleme, izolaciju i dugogodišnji politički progon.