U suradnji s Muzejom, program osmišljavaju dvije studentice muzeologije, Marija Jurić i Sara Stermšek, a zamišljen je tako da se svake treće subote u prostorijama Muzeja održi tematsko vodstvo, predavanje ili radionica, popraćena različitim društvenim aktivnostima, poput pub kvizova, društvenih igara ili pravih zabava. Na dane Treće subote, ulaz je studentima besplatan, a mogu očekivati naučiti nešto novo i zanimljivo te se dobro zabaviti, javljaju nam iz Muzeja grada Zagreba.

Tema prve Treće subote je Zašto me diraš? - statue rubbing i Marija Jurić Zagorka.

Statue rubbing čin je dodirivanja dijela javne skulpture u sklopu praznovjerja da takav čin donosi sreću, ostvaruje materijalne i duhovne želje, ili pak osigurava povratak u grad. Neki od poznatih primjera ove prakse su: dodirivanje palca Grgura Ninskog u Splitu, ljubljenje ili trljanje desnog stopala sv. Petra u Vatikanu, ali i dodirivanje testisa Bika s Wall Streeta. Iako su skulpture žena manje zastupljene u javnom prostoru i one mogu postati predmetom statue rubbing-a. Neki vjeruju da dodirivanje grudi skulpture Molly Malone u Dublinu i pjevačice Dalide u Parizu donosi sreću, a dodirivanje grudi Shakespearove Julije u Veroni donosi sreću u ljubavi. Praksom dodirivanja grudi pokušalo se obogatiti i hrvatsku turističku ponudu. Ni manje ni više nego grudima Marije Jurić Zagorke - prve hrvatske novinarke, feministice, književnice i aktivistice.

"Nova tradicija" pretpostavlja da bi svaki turist u Zagrebu trebao primiti grudi skulpture Marije Jurić Zagorke u Tkalčićevoj ulici, zatvoriti oči i zaželjeti želju koja će se, navodno, ostvariti. Marija Jurić Zagorka žena je koja iz Mađarske vlakom bježi od muža koji joj prijeti zatvaranjem u mentalnu ustanovu, stoji iza pokretanja prvog ženskog sindikata u Hrvatskoj, organiziranja prvih ženskih demonstracija u Zagrebu 1903. godine. Čak ni zatvorsku kaznu nije mogla odslužiti “ravnopravno“ te biva smještena u prostoriju s metlama u zatvoru u Petrinjskoj ulici na 10 dana budući da ne postoji zatvor za žene političke zatvorenice. Zamišljate li Zagorku i dalje kao ženu koja s kišobranom lagodno šeta Tkalčićevom? Postoji li razlika kod statue rubbing-a javnih skulptura žena i muškaraca? Do koje je mjere autor javne skulpture iskrivio kolektivnu percepciju nevjernim prikazivanjem lika Marije Jurić Zagorke? Čime je još Zagorka zadužila hrvatsko društvo? Zašto je mizoginija zastupljena u javnom prostoru? Ta i još mnoga pitanja raspravljaju se večeras u Muzeju grada Zagreba na predavanjuk koje počinje u 19 sati.