TV KRITIKA ZRINKE PAVLIĆ

Merlićev 'Opstanak 2' zanimljivo je ispričan i izvrsno snimljen, ali je dosta jednostran

  • 11.05.2021 u 13:29

  • Bionic
    Reading

    U dokumentarnom serijalu koji je neobično zanimljiv za temu o kojoj govori jedini je problem to što je cijela priča o hrvatskom gospodarstvu, njegovim potencijalima i problemima - ispričana samo iz neoliberalne, poduzetničke perspektive. To je, naravno, važna perspektiva, ali nije jedina

    Da se mene pita, na domaćim bi televizijama bilo puno više Dubravka Merlića. Čovjek je poprilično simpatičan, elokventan je i ima superugodan glas, kamera ga voli i uvijek na ekranu izgleda cool, a najveća mu je vrlina to da gledatelja može zainteresirati za teme koje nisu osobito televizične i većina publike zaspe čim stručnjaci u panel-emisijama prozbore tri riječi o njima. Dobar je primjer za to Merlićev serijal 'Opstanak', čija se druga sezona upravo emitira na HTV-u. Serijal, pojednostavnjeno rečeno, govori o hrvatskom gospodarstvu, njegovim potencijalima, problemima i korijenima tih problema, što je strahovito važna tema, ali je po televizičnosti uzbudljiva otprilike kao čekanje da ti se osuši lak na noktima. No Merlić ju je - vidi vraga! - uspio složiti u već drugu sezonu sasvim gledljivih priča. Mislim, da se razumijemo, nije ni to sad neki Fast & Furious, ali to se od dokumentaraca s ovakvom temom i ne očekuje.

    Ono što prvo upada u oči kad gledate 'Opstanak 2' jest da se vodilo računa o tome da se priča i vizualno, a ne samo bla-bla, što je boljka mnogih naših dokumentarnih filmova i serija, koji se mogu pratiti k'o radio-drama, samo bez drame. Ovdje to nije tako. Serijal jako dobro izgleda - možda je samo malo previše lak na okidaču za dronove, ali to ludilo s dronovima je globalni filmsko-televizijski fenomen pa to ne bih izdvajala kao preveliku zamjerku. Fora je, međutim, što su razni aspekti hrvatske ekonomije prikazani vizualno - očaj zbog propasti u zaraslim i polusrušenim tvorničkim i turističkim objektima, nesigurnost i zabrinutost zbog sadašnjosti kroz razgovore sa sadašnjim voditeljima nekih većih kompanija, nostalgija i žal za prošlošću kroz arhivske snimke uspjeha nekadašnjih prvaka jugoslavenske ekonomije te oprezni optimizam, ali i frustracija ograničenjima kroz planove nekih budućih projekata. U posljednjoj skupini možda je najimpresivniji prikaz projekta izgradnje gradića-marine na Pagu, u epizodi posvećenoj turizmu.

    I dok je sve to vrlo zanimljivo i poučno, lijepo podijeljeno na cjeline, od pada hrvatske ekonomije nakon raspada socijalističke privrede i njezinih giganta, preko prirodnih i energetskih potencijala pa sve do pitanja o turizmu, brodogradnji i mogućnosti ponovne industrijalizacije - jedna stvar upada u oči. Druga sezona Merlićevog serijala, posvećena gospodarstvu, izrazito je neoliberalno orijentirana i uglavnom prati situaciju samo iz poduzetničke, kapitalističke perspektive.

    Izvor: Društvene mreže

    Samo po sebi, to nije problem jer poduzetnička, kapitalistička, pa čak i neoliberalna perspektiva jest važna za gospodarstvo i poprilično je osvještavajuća jer ljudi u Hrvatskoj ni dan danas nisu najbolje educirani u vezi s funkcioniranjem tržišnog gospodarstva. No mnoge teze iznesene dosad u ovome serijalu vrlo očito zahtijevaju i pogled s druge strane - radničke, ekološke, socijalne, društvene. Dok gledaš optimistične priče o tome kako bi se jedan zaljev mogao pretvoriti u prekrasan gradić-marinu, ne možeš se ne zapitati hoće li se zbog toga minirati previše stijena i uništiti morski ekosistem. Dok novi industrijalci pričaju o svojim doista hvalevrijednim uspjesima ili pokušajima, ne možeš se ne zapitati kako stoje stvari s njihovim radnicima i gdje se u njihov tržišni uspjeh uklapa njihova zaštita. Stručnjaci koji u Merlićevu serijalu objašnjavaju što je dobro, a što loše za hrvatsko gospodarstvo, čini se, polaze od klasične kapitalističke pretpostavke koja kaže da je za radnike, državu i društvo dobro ono što je dobro za poduzetnike - velike i male, ali svi iz iskustva, pa i iz nekih novijih teorija znamo ili osjećamo da to nije baš uvijek tako. Ne kažem da su Merlić i njegovi stručnjaci u krivu - doista ne znam - ali u serijalu podosta nedostaje drugačije perspektive od njihove.

    Možda bi zato bilo dobro da Merlić snimi još jednu sezonu ovoga serijala, onu u kojoj će na jednako vješt pripovjedački, novinarski i televizijski način malo proučiti tu perspektivu - kako kapitalizam i neoliberalni pristup ekonomiji utječu na 'malog čovjeka', prirodu i društvo. Sigurno bi i za to bilo publike.

    Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenima na tportalu pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva tportala.