AUTOHTONA ARHITEKTURA

Kako obnoviti tradicijske drvene kuće za život?

14.03.2013 u 09:41

Bionic
Reading

Jednodnevni simpozij pod nazivom 'Drveno tradicijsko graditeljstvo – suvremeni prijepori i izazovi' održat će se 14. ožujka na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od 10 do 17 sati, u organizaciji Kluba Hrvatskog etnološkog društva i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Donosimo vam i 'Priručnik za obnovu posavske tradicijske kuće'

Razgradnja i uništavanje drvene tradicijske arhitekture i prodaja te građe u bescjenje događa se masovno već dugi niz godina, stoga ne treba čuditi što je 4. znanstveni simpozij u čast našeg uglednog istraživača i etnologa Branimira Bratanića posvećen upravo toj temi, odnosno drvenom tradicijskom graditeljstvu, konzervatorskim prijeporima, problemima i izazovima koje ta građa predstavlja danas.

O temi će se najviše govoriti iz perspektive konzervatorske struke, ali će se predstaviti i zanimljivi suvremeni primjeri u kojima ljudi samoinicijativno i kreativno koriste tu tradicijsku arhitekturu poput takozvanog 'vikend naselja znanstvenih novaka' u Posavini koje predstavlja jako zanimljiv i vitalan primjer korištenja tradicijske arhitekture.

Među izlagačima svoja će iskustva predstaviti i mladi umjetnik Luka Jelušić koji preko oglasnika kupuje dijelove starih drvenih posavskih kuća od čega dizajnira i izrađuje originalan namještaj. Njegova izložba pod nazivom 'Treći život drveta' prošlog ljeta predstavljena je u zagrebačkoj galeriji ULUPUH, a njegova je osnovna ideja da se očuvanje tradicijske baštine može desiti samo kroz stvaranje nove vrijednosti starog, odnosno kroz stvaranje nekog novog interesa kod mladih ljudi za tradicijsku baštinu.

Simpozij je zamišljen kao tribina na kojoj će gostovati više izlagača među kojima su i stručnjaci iz Slovenije, a od zanimljivih predavanja izdvajamo izlaganje povjesničara umjetnosti Franje Dulibića o problemima očuvanja tipičnih elemenata tradicijske ruralne arhitekture. Na odabranim primjerima žumberačke tradicijske arhitekture i na primjeru privatnih investitora, koji koriste tradicijsku arhitekturu za stanovanje ili kao vikendicu te mijenjaju njezin izvorni oblik i funkciju poput izmjene izvornog rasporeda prostorija ili upotrebe novih materijala, Dulibić će predstaviti najčešće dileme investitora i promjene do kojih dolazi prilikom obnove tih objekata.

Kustosica Zvjezdana Antoš govorit će o suvremenim umjetničkim i dizajnerskim interpretacijama Zbirke namještaja zagrebačkog Etnografskog muzeja i izradi novih proizvoda koji su inspirirani tradicijom te o projektu 'Kulturne i kreativne industrije u Europi' u okviru kojeg će se provesti istraživanje kreativnih industrija na području dizajna s naglaskom na individualne stvaralačke različitosti i unikatne, ekskluzivne produkte.

Radivoje Jovičić
, etnolog i pokretač etno eko-sela Kravaščica u široj okolici Zagreba, koje zbog administrativnih i financijskih poteškoća nažalost nije u potpunosti realizirano, održat će izlaganje na temu narodnog graditeljstva od drveta na prijelazu 19. u 20. stoljeće na području Turopolja.

Pojedina izlaganja bit će posvećena određenim projektima i konkretnim lokalitetima, a povjesničar Trpimir Vedriš predstavit će pokušaj akcije zaštite i obnove šire arhitektonske cjeline zaseoka Birači u selu Trnovac Glinski na Banovini i problemima percepcije tog projekta od strane mjesnog stanovništva.

Naša najpoznatija sela sa sačuvanom graditeljskom baštinom su Čigoč i Krapje. Kuće u tim selima građene su od hrastovine i vrlo često su bogato i maštovito oblikovane te pripadaju tipu takozvanih 'Posavskih drvenih kuća'. Osim tih najpoznatijih primjera na našem tlu postoji čitav niz specifičnosti drvenih kuća kontinentalne Hrvatske, a namjera simpozija je predstaviti posebnosti i trenutačno stanje u kojem se nalazi drvena tradicijska arhitektura te istaknuti temeljne probleme u zaštiti, očuvanju i revitalizaciji tih objekata. Uz osvještavanje činjenice da je drvena tradicijska arhitektura na našem tlu autohtoni primjer gradnje, cilj simpozija je otvoriti i pitanja o perspektivama i mogućnostima drvene tradicijske arhitekture u suvremenom društvenom kontekstu.