'Tijekom petka, 21. lipnja 2013., izvršen je neviđeni pritisak na upravu festivala 22. Kastafsko kulturno leto od predstavnika crkve u Kastvu, s ciljem nasilnog zatvaranja aktualne izložbe u Galeriji sv. Trojice, bivšoj dvoranskoj crkvi iz 15. stoljeća.

Naime, 18. lipnja 2013., u sklopu izložbenog programa festivala otvorena je 2. izložba ciklusa Ars Post Mortem, zamišljenog kao počast srednjovjekovnom umjetniku Vincentu iz Kastva, poznatom po ikonografskom motivu i freski Ples mrtvaca u Beramu. Početkom 2013., raspisan je međunarodni natječaj za izlaganje u Galeriji sv. Trojice, koji su profesionalno žirirali Dalibor Martinis, Stipan Tadić i Karla Lebhaft, prema propozicijama HDLU-a i Ulupuha te poštujući status galerije kao zaštićenog kulturnog dobra i službenog galerijskog prostora RH. Na natječaj se prijavilo preko 80 umjetnika sa svojim interpretacijama 'Plesa mrtvaca'. U pripremu projekta utrošeno je 12 mjeseci i nekoliko desetaka tisuća kuna kako bi Kastav dobio reprezentativni izložbeni program te tako nastavio tradiciju izložbenog programa započetog prije desetak godina, u sklopu kojeg je u Kastvu izlagalo više od stotinjak umjetnika.

Nažalost, tradicija crkvene cenzure i inkvizicije u Hrvatskoj prisutna je i u 21. stoljeću, na pragu ulaska u Europsku Uniju. Naime, izložba Ženski autoportreti – upisivanje tijela je u očima crkvenih vlasti bila preveliki otklon od 'prihvatljivog' i konzervativnog shvaćanja ženskog tijela i žene općenito, što je rezultiralo vrlo neugodnom prijetnjom uništavanja radova od strane Franje Jurčevića, predstavnika lokalne crkve. Prije nego što smo kao organizatori uopće stigli reagirati na prijetnju, otkrili smo da su prije početka radnog vremena galerije umjetnički radovi bez našeg znanja nasilno skinuti i okrenuti licem prema zidovima galerije. Zbog straha i brige o sigurnosti radova umjetnica koje su prikazale svoju viziju Plesa mrtvaca, zatvorili smo izložbu te smo hitno napustili prostorije Galerije sv. Trojice.

Izuzetno smo šokirani odnosom crkve prema jedinom službenom galerijskom prostoru u Kastvu i zaštićenom kulturnom dobru. Smatramo kako se ovakvim činom pokušala diskreditirati stručnost i predanost svih sudionika i sudionica projekta. Također, s obzirom na to da se prije prenamjene u galerijski prostor ovim kulturnim dobrom raspolagalo toliko loše da su gotovo uništeni stari glagoljaški grafiti, ovim su se nasilnim činom poništile godine truda te dovele u pitanje financijska ulaganja Ministarstva kulture i Grada Kastva u obnovu i opremanje prostora. Nažalost, zbog izrečenih prijetnji i nemogućih uvjeta rada, prisiljeni smo na prekid izložbenih aktivnosti do daljnjeg', stoji u priopćenju Uprave Kastafskog kulturnog leta