Krajem prošle godine, u kojoj je Hrvatska obilježila 30 godina svoje samostalnosti, u kolumni o poslovnim očekivanjima za 2022. istaknuo sam da je naša zemlja na dobrom putu prema realizaciji svojih važnih strateških ciljeva, onih koji će oblikovati njezinu ekonomsku i političku budućnost: na ulasku u eurozonu te željenu integraciju u tzv. šengenski prostor. Jako me veseli to što pola godine kasnije mogu reći da smo ovim ciljevima sada još bliže.

Naime, nakon što je Hrvatska prema izvještajima Europske komisije, Europske središnje banke i Europskog parlamenta ispunila sve preduvjete za ulazak u eurozonu, odluka Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) uklonila je i zadnju formalnu barijeru za uvođenje nove valute, a sve su glasnije najave da bi se i ulazak u šengenski prostor mogao dogoditi paralelno ulasku u eurozonu.

Kad govorimo o koristima integracije u monetarnu uniju, oni su višestruki. Prije svega, ulazak u eurozonu, nadam se, dovest će do daljnje integracije hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove, pozitivno djelovati i na povećanje konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače, a što će naposljetku osigurati dodatno intenziviranje procesa konvergencije.

Nesumnjivo je to da je Hrvatska posljednjih godina učinila i velike napore u stabilizaciji svojih javnih financija. Možemo reći da je aspiracija uvođenja eura čak i u vrlo izazovnom vremenu pandemije bila dodatno sidro vođenju odgovorne fiskalne politike, što je svakako dalo pozitivan impuls u kontekstu realizacije ovog strateškog cilja. Osim toga, zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti u okviru samog procesa uvođenja eura pozitivno će doprinijeti ostvarivanju osnovnog cilja – kvalitetne i dugoročno održive pozicije hrvatskog gospodarstva zasnovane na zdravim temeljima.

Općenito govoreći, ulazak u eurozonu praktički donosi ukidanje valutnog rizika, kojem je Hrvatska upravo zbog visoke euriziranosti, kroz bilančne ranjivosti, bila visoko izložena. Mitigacija tog rizika iznimno je važna za cjelokupno gospodarstvo, ali i za građane u kontekstu upravljanja njihovim osobnim financijama te, posebno, zaduživanja, kao i poduzetnike i tvrtke iz perspektive vođenja njihovog poslovanja kroz niže troškove transakcijskog poslovanja. Očekuje se da će uvođenje eura pozitivno djelovati i na razinu premije na rizik, što će u srednjoročnom razdoblju sigurno imati i pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa, kao i posredno na uvjete kreditiranja. Na tom tragu su i recentni potezi ili najave renomiranih agencija za rejting.

Tako je Fitch vrlo transparentno bio komunicirao da članstvo u Eurozoni Hrvatskoj donosi rast rejtinga za dva stupnja, podignuvši ga već ranije za jednu stepenicu, da bi prošli tjedan, odmah nakon odluke ECOFIN-a, dodatno podigao rejting na još jednu ocjenu više. Tradicionalno nešto 'stroži' Moody's također je nedavno najavio da bi, ako dođe do službene potvrde ulaska Hrvatske u eurozonu u srpnju, i njihova procjena rejtinga zabilježila rast od dvije stepenice. Zbog svega navedenog, kao i zbog činjenice da je bankarski sustav u Hrvatskoj visoko likvidan, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice gledano u odnosu na neke druge europske zemlje, trebao bi biti ublažen u određenoj mjeri. Međutim treba naglasiti da će u idućem razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini.

Gledano iz perspektive običnog građanina, može se očekivati da će, nakon početne faze prilagodbe, konverzija na novu valutu također proteći bez teškoća. Naime euro je u Hrvatskoj prisutan već duže vrijeme, većina depozita i dalje je denominirana u toj valuti, a i mnoge se cijene, primjerice nekretnina, dominantno izražavaju upotrebom eura, a ne domaće valute. S druge strane rast cijena koji bi bio uzrokovan uvođenjem eura, od čega u jednom dijelu stanovništva postoji određena zabrinutost, trebao bi biti sveden na minimum strogim popratnim mjerama, poput dvostrukog iskazivanja cijena i privremene zabrane njihovog povećanja.

Naravno, u procesu priprema za uvođenje eura nije sve idealno ni lagano. Pred nama su još uvijek vrlo značajni izazovi koje u sljedećih pola godine moramo riješiti jer je zamjena postojeće nacionalne valute iznimno zahtjevan i tehnički vrlo složen proces. Kad govorimo o bankarskom sektoru, proces prilagodbe počeo je puno ranije, još prošle godine. Konkretno, on ima najveći utjecaj u pogledu resursa i pripadajućih troškova, kako na sistemskoj strani, tako i u domeni kvalitetne predopskrbe klijenata te prilagodbe svih procesa i mreže poslovnica, odnosno bankomata, na poslovanje s novom valutom.

Procjenjuje se da će za bankarski sektor jednokratni troškovi prilagodbe i prijelaza na novu valutu iznositi između 80 i 100 milijuna eura. Naravno, unatoč svim izazovima i vrlo kratkim vremenskim rokovima koji ne ostavljaju prostor za eventualne pogreške i nesnalaženja, mogu reći da sa svoje strane činimo sve, a to ćemo raditi i u idućim mjesecima, kako bismo spremno dočekali 1. siječnja iduće godine.

U tom kontekstu treba povući paralelu i s, nadam se, spomenutim skorim ulaskom u Schengen. Kao turističkoj zemlji, Hrvatskoj će taj ulazak donijeti značajnu korist jer uklanja još jednu barijeru putovanju i dodatno je integrira kao turističku destinaciju na tržištu Europske unije. Vesele nas najave naših klijenata hotelijera, koje dobivamo posljednjih tjedana, o vrlo visokoj razini rezervacija za ovu sezonu, što bi je u pozitivnom razvoju situacije moglo ne samo približiti onoj rekordnoj iz 2019., već i nadmašiti, unatoč trenutačnim okolnostima na globalnoj razini koje nose neizvjesnost.

Uvođenje eura i u pogledu razvoja te dodatnog rasta turizma dugoročno donosi pozitivne učinke jer će svim inozemnim posjetiteljima koji dolaze u Hrvatsku iz područja eurozone nakon 1. siječnja to biti lakše i jednostavnije. Treba reći i da će pozitivne perspektive hrvatskog turizma i drugim sektorima osigurati dodatni prostor za rast, a dobar primjer integracije predstavlja, primjerice, prehrambena industrija.

Treba naglasiti da će globalni faktori, kao što su geopolitički rizici, nastavak problema u lancima dobave, snažna inflacija i reakcije monetarne politike, isto tako uvelike odrediti gospodarske perspektive u narednom razdoblju. Ipak, članstvo u monetarnoj uniji Republiku Hrvatsku će, uvjeren sam, dodatno pozicionirati na karti Europske unije kao potpuno integriranu članicu koja će u idućem razdoblju napraviti dodatni iskorak u smislu gospodarskog rasta i razvoja. Uz pozitivne ekonomske trendove, stabilne javne financije te potencijal koji leži u korištenju europskih fondova u okviru instrumenta Next Generation, Hrvatska s optimizmom gleda u budućnost. Istovremeno, ne smije se zaboraviti i činjenica da daljnje unaprjeđenje investicijske i pravne sigurnosti ostaje temeljni preduvjet dugoročno održivog gospodarskog rasta i razvoja, a on će omogućiti puno iskorištavanje potencijala koji stoje pred Hrvatskom i svima nama.