komentar Ane Fresl

Kako uspješno iskoristiti jedinstvenu priliku koju nam pruža EU i ne protratiti 22 milijarde eura? Ne treba izmišljati toplu vodu, dovoljno je pogledati što su radili drugi

Ana Fresl
Ana Fresl
Više o autoru

Bionic
Reading

Svi se pitaju kako potrošiti 1824 milijarde eura. Na već očekivanih 1074 milijarde eura u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira, Europska unija dodatno se zadužila za 750 milijardi eura u okviru zajedničkog paketa mjera za odgovor na krizu (tzv. Next Generation EU - NGEU). Hrvatska od toga dobiva na raspolaganje približno 22 milijarde eura: U okviru VFO-a oko 12 milijardi eura i dodatnih 10 milijardi eura kroz NGEU. To je dvostruko više nego u ovom razdoblju

Što možemo naučiti od drugih zemalja? I učimo li zaista od iskusnijih? Što će drugi napraviti u sljedećem programskom razdoblju 2021.-2027., za koje se trenutno pripremaju sve zemlje članice?

Mađarska je tri puta mijenjala institucionalni okvir, odnosno tko što radi u sustavu fondova, od toga da su među zaduženim provedbenim tijelima imali imenovane 22 institucije do toga da su imali samo jednu. Nakon što su iskušavali razne forme danas se nastoje fokusirati na sadržaj i ciljati u sljedećem razdoblju zadržavanje i poticanje otvaranja radnih mjesta jer se pravi efekt koronakrize još nije pokazao.

Bugarska iskustva s fondovima EU-a slična su hrvatskima, a glavni razlozi zbog kojih gube nezakonito su dodijeljene državne potpore i nepravilnosti u javnoj nabavi. Savjetuju konstantno razvijati kapacitete, neovisno o odabiru tema financiranja. Bugari planiraju velik naglasak u novom razdoblju fondova staviti na digitalizaciju i e-upravu.

Stručnjaci iz Slovenije stava su da je izrazito bitna odluka o tome što ćemo financirati u sljedećih pet do 10 godina jer su fondovi EU-a prilika da se postigne konkurentnost ili se propusti pa se drugi razviju bolje i brže. Ako pustimo samo lokalnoj razini da odlučuje što će se financirati, dobit će se i lokalni projekti koji uglavnom uvećavaju kvalitetu života, ali ne stvaraju veliku dodanu vrijednost u ekonomiji. Novca nema beskrajno, stoga se on mora fokusirati na ona područja koja stvaraju komparativnu prednost na europskoj ili, još bolje, na globalnoj razini. Uspjeh u projektima istraživanja i razvoja u Sloveniji bio je najveći kad su ministarstva otišla na teren i kad su razgovarali s poduzetnicima o njihovim planovima ulaganja i sukladno tome kreirali natječaje te kada su se potaknuli veliki globalni igrači na tržištu da sudjeluju u velikim investicijskim projektima u Sloveniji.

  • +6
Slovenski premijer Janez Janša Izvor: AFP / Profimedia / Autor: Jure Makovec

Rumunjska ima iza sebe odrađen vrlo kvalitetan proces planiranja Strategije pametne specijalizacije, nešto što može biti samo papir koji sve članice moraju imati ili se tom strategijom zaista može napraviti razlika u gospodarstvu jedne zemlje. Rumunji savjetuju da se broj poduzeća koja bi se konzultiralo u tom procesu značajno proširi, da se pita o investicijskim namjerama i onda kroje takvi natječaji. Bitno je prepoznati niše u nišama koje nose komparativne prednosti, odlučiti koje sektore, odnosno niše poticati, tako da to budu zaista područja koja mogu donijeti regionalnu ili globalnu konkurentnost.

Iz EURADA-e, asocijacije brojnih razvojnih agencija Europe, savjetuju pojačati javno-privatna partnerstva i općenito poticati njihovu suradnju u svim fazama, kombinirati investicijske projekte i tzv. soft projekte, a ne planirati ih i tretirati tradicionalno kao odvojene programe, snažno se fokusirati na razvoj ICT alata i digitalizaciju svih, naročito najmanjih poduzeća i institucija. Što će Hrvatska napraviti?

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen Izvor: EPA / Autor: PATRICK SEEGER

Hrvatska smije koristiti ovaj dodatni fond NGEU konzistentno preporukama i prioritetima identificiranima u okviru Europskog semestra (osobito 'zeleno' i 'digitalno'), nacionalnim planovima reformi, nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, teritorijalnim planovima pravedne tranzicije, partnerskim sporazumima i operativnim programima, a 37 posto sredstava mora imati veze s klimatskim ciljevima te 20 posto s ciljevima digitalne tranzicije.

Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a najavljuju da će do kraja listopada izaći u javno savjetovanje strateški okvir za korištenje fondova EU-a iz VFO-a u Republici Hrvatskoj: Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine. Za operativnije dokumente koji će opisati pobliže što ćemo u Hrvatskoj zaista financirati, operativne programe i ostalo morat ćemo pričekati 2021. godinu... Došlo je vrijeme u kojem se treba uključiti, komentirati, pisati institucijama, raditi svoje strateške dokumente, planirati i investirati u pripremu projektnih dokumentacija.