Neki su se spojili na državnu sisu, neki na kreditnu – ili kompenzacijsku – liniju privatnog kapitala. Jedno im je zajedničko – hrvatski reperi sve više traže alternativni izvor prihoda u reklamama. Kome ide najbolje?
'Ooo, najbolja siso / D-d-d-državna siso / Takvu sisu nikad vidjeli nismo / Nema di nismo, uhljebi smo', sarkastično rimuje Stjepko Galović Kandžija u pjesmi 'Državna sisa' iz 2019. Fali mu samo još ona filmska poštapalica 'snimljeno prema istinitom događaju'. Naime Kandžija se još dvije godine prije toga uspio prikopčati na 'majku svih sisa', kako je naziva u istoj pjesmi. Godine 2017. snimio je TV oglas 'Operi, odvoji, obradi, ohladi' preko klizave funky matrice za potrebe tadašnje Hrvatske agencije za hranu, u sklopu Ministarstva poljoprivrede, podučavajući neuke gledatelje kako pravilno pripremati i skladištiti hranu.
Sjetili smo se ovog neobičnog ekscesa inače simpatičnog slavonskog MC-a prije koji tjedan, kad je njegovim stazama krenuo i najpopularniji domaći reper u ovom trenutku, Andrija Vujević aka Vojko V. Splitski reper se, za razliku od Kandžije, nije spojio na državnu, već na gradsku sisu, s koje je isisao već solidnu količinu nektara za novogodišnji nastup na Rivi sa Severinom. Za potrebe splitske kampanje odvajanja otpada Vojko je sklepao duhovitu minijaturu o tome kako se različite vrste otpada svađaju pa ih je potrebno odvojiti ne bi li se izbjeglo krvoproliće.
No kad je riječ o sisanju marketinških budžeta među hrvatskim reperima, Kandžija i Vojko tek su pripravnici za apsolutnog kralja ove kategorije, hip-hop velikomučenika po imenu Marin Ivanović Stole. Kanal na YouTubeu zagrebačkog repera koji je drogu zamijenio Bogom nudi nestvarno bogatu ponudu reklamnog sadržaja što nastaje kao na tvorničkoj traci, a mijenja se samo naručitelj. Klijentela je prilično široka i pokriva poduzetnički prostor od teretana, trgovaca informatičkom opremom i klima-uređajima, preko industrije obrade drveta, do iskoraka u zonu kontroverznog poduzetništva iz domene spaljivanja otpada. No kad malo dublje zaronimo u Stoletov kanal, pronalazimo i nekoliko videa snimljenih za potrebe zagrebačkog zoološkog vrta, što nam otkriva da se uspio nakalemiti i na sisu lokalne vlasti neposredno prije dolaska zeleno-lijevog bloka.
Odmah da razjasnimo – ne virimo nikome u džep, svatko ima potpuno pravo zarađivati onako kako želi i reklamirati koga hoće. Hip-hop kultura je, uostalom, još od mitskih obračuna američke Istočne i Zapadne obale leno manje ili više kontroverznih poduzetnika i dubioznog marketinga, pa u tom smislu Stoletov pristup možda ima najviše veze s tradicijom financiranja rapa novcem sumnjivog porijekla. Ipak, spajanje na proračun državnih i lokalnih vlasti nije tako čest običaj u ovoj subkulturi, pa je zanimljivo promotriti kako izvor prihoda utječe na kreativnost izvođača, ali i zadovoljstvo naručitelja.
vezane vijesti
Po tom parametru, frakcija državne i lokalne sise nedvojbeno pobjeđuje nad onima koji se napajaju kod privatnika. Iako su se držali uzusa namjenske glazbe, koju je Vojko već izbrusio u pjesmicama za HRT-ovu dječju emisiju 'Ju-hu-hu', na zadanu temu uspjeli su stvoriti nešto kreativno, novo i zanimljivo. Kandžija je u manje od minute uspio pokazati vještinu freestylea, Vojko se u dvije i pol minute uspio poigrati i produkcijom, ubacujući robotski efekt koji simulira polupodzemne spremnike, no najvažnije – obojica uspiju držati pažnju i prenijeti poruku koja će rezonirati barem kod pristojnijih korisnika usluga, a da pritom nisu izazvali onaj neugodan krindž osjećaj jeftine reklame.
Kod Stoleta pak taj osjećaj ne da dominira, već se pitate kako čovjeku nije neugodno (a možda i jest, jer gasi komentare ispod svakog marketinškog klipa). Gotovo identični beatovi i kadence, rime koje djeluju kao transkript teksta na stranici naručitelja 'O nama', intonacija nabrijanog radijskog voditelja koji u fušu snima reklame i taj stalno prisutni osjećaj da je jedini motiv nastanka tog sadržaja činjenica da je netko spreman potrošiti previše novca na spiku koju mu je netko prodao. Stvarnost je vjerojatno još tužnija: s obzirom na raznovrsnost asortimana koji reklamira, dojma smo da je u većini tih poslova riječ o – kompenzaciji. Ali kako odraditi kompenzaciju s tvrtkom za zbrinjavanje otpada? Jedino tako da zbrine svoj glazbeni marketinški otpad.
