Komentatori KOMENTAR ZORANA MALENICE

Nekoliko dobrih odluka Vlade ostalo je u sjeni

U sjeni rasprava oko smanjenja prava zaposlenima u javnim službama te saniranju posljedica suše neprimijećene su prošle pohvalne Vladine odluke vezane za početak nove školske i akademske godine

Nakon dvotjednog kolovoškog političkog zatišja, do kojeg je došlo zbog godišnjeg odmora većine ministara uključujući predsjednika Vlade, ponovno se otvaraju političke rasprave o nizu gospodarskih i drugih pitanja. Započeo je i proces mirenja između Vlade i četiriju sindikata okupljenih u Matici hrvatskih sindikata o smanjivanju nekih materijalnih prava zaposlenih u prosvjeti, znanosti i zdravstvu. U međuvremenu su se pobunili liječnici i medicinske sestre zbog smanjenih plaća za vrijeme godišnjeg odmora. Dugotrajna suša i štete koje će ona izazvati nova je tema političkih rasprava.

Pomalo u sjeni ovih bučnih i burnih rasprava, široj javnosti promiču neke Vladine odluke koje će imati veliko značenje za budući razvoj hrvatskog društva. Riječ je o odlukama koje se odnose na sustav obrazovanja, i to na srednješkolsko i visokoškolsko obrazovanje. Njihova značajnost je tim veća ako se ima na umu nastojanje Vlade da zbog potrebe smanjivanja proračunske potrošnje smanji neka materijalna prava zaposlenih u obrazovanju. Razumljivo je da će te restrikcije imati negativne posljedice na stanje u obrazovnom sustavu naprosto zato što mogu destimulirati učitelje i nastavnike da se maksimalno angažiraju u obrazovanju mladih generacija.

Još nedavno fakulteti su bili suočeni s blokadama
Besplatno studiranje suzbija nezadovoljstvo studenata


Ponajprije, riječ je o Vladinoj odluci otprije mjesec i pol dana, prema kojoj će svi redovni studenti moći besplatno studirati kako na nivou stručnog, tako i diplomskog studija. Ta odluka se odnosi na studente koji će ove godine upisati prvu godinu studija. Oni će se moći besplatno školovati i na idućim godinama ukoliko budu uspješno polagali kolegije koje su slušali. Ova odluka je posebno važna za diplomsku razinu studija (četvrta i peta godina prema bolonjskom procesu studiranja) jer do sada nije bila zagarantirana mogućnost besplatnog školovanja (besplatnost se odnosi na neplaćanje tzv. školarine koja se zadnjih godina kretala između sedam i 12 tisuća kuna). Dosadašnje vlade su do sada donosile ad hoc odluke koje su se odnosile samo na jednu generaciju, tako da je to stvaralo nesigurnost i čak dovodilo do prekida studija određenog broja studenata čije obitelji nisu mogle financirati njihov studij.

Treba podsjetiti javnost da je nedosljedna politika prošlih vlada izazivala nezadovoljstvo i pobunu studenata. Prvi javni izrazi tog nezadovoljstva započeli su još u proljeće 2009. godine i iskazali se u blokadi rada nekih fakulteta da bi se obnavljali nekoliko puta kasnije. Zadnji put to se dogodilo u jesen prošle godine. Ovom odlukom Vlada je vjerojatno izbjegla moguće suočavanje s novim izrazima nezadovoljstva studenata.

CROPIX / Danijel Soldo
Sufinanciranje prijevoza skinut će opterećenje s roditelja
Jeftiniji prijevoz – pomoć siromašnima


Drugu vrlo važnu odluku Vlada je donijela na prvoj sjednici nakon godišnjih odmora. Riječ je o izdvajanju 105 milijuna kuna do kraja ove godine za sufinanciranje prijevoza učenika srednjih škola. Iduće godine će se za te potrebe osigurati oko 500 milijuna kuna. Tim novcem će se pokrivati 75 posto troškova prijevoza učenika, a ministar Jovanović je pozvao županije da u pregovorima s prijevoznicima pokušaju smanjiti cijene da bi se osigurao besplatan prijevoz većine učenika.

U vezi s ovom odlukom treba podsjetiti da je 2006, za vrijeme ministra Dragana Primorca, tadašnja vlada bila donijela odluku o financiranju prijevoza i smještanju u učeničke domove za sve učenike koji su upisivali prvu godinu srednje škole. Međutim, 2008. i kasnije je došlo do gospodarske krize te je Vlada u sklopu proračunske štednje ukinula tu odluku. Posljedica toga bila je da je određeni broj učenika bio suočen s prekidom školovanja zbog nemogućnosti da njihove obitelji snose sve te troškove njihova školovanja (prijevoz, školske knjige...). Posebno je bila teška situacija u obiteljima koje su imale čak dvoje ili troje djece u srednjim školama ili na fakultetima.

Prema analizi Ministarstva, svaki treći učenik koji pohađa neku srednju školu koristi javni prijevoz da bi dnevno došao do svoje škole. U Zagrebu to košta 295 kuna, a primjerice u Lici oko 1000 kuna.

Ove dvije odluke zasigurno će učiniti dostupnijim srednju školu i fakultete i djeci iz obitelji koje su suočene s nedovoljnim financijskim prihodima da bi mogle vlastitim sredstvima omogućiti školovanje svojoj djeci. Nemali broj tih obitelji spada, prema službenim linijama siromaštva, u apsolutno ili relativno siromašne obitelji. Spomenutim odlukama u znatnoj mjeri se sprečava reprodukcija siromaštva u drugoj generaciji.

Stipendiranje kao zadatak Vlade


Međutim, postoji još jedno područje vezano za funkcioniranje obrazovnog sustava koje treba reformirati da bi i ono omogućilo širu dostupnost obrazovanja svim mladim ljudima. Riječ je o sustavu stipendiranja učenika i studenata. Iako taj sustav nije u cjelini u ingerencijama Ministarstva znanosti, prosvjete i sporta (Ministarstvo godišnje dodjeljuje samo oko 2500 stipendija), bilo bi dobro da ono dade inicijativu da se unutar sustava stipendiranja u cjelini učine nužne promjene.

Prema mojim parcijalnim istraživanjima strukture stipendija, pokazuje se da se daleko veći broj stipendija dodjeljuje učenicima i studentima koji postižu dobar uspjeh u školovanju dok njihove obitelji imaju iznadprosječan ekonomski položaj. I obrnuto, manji broj učenika i studenata koji imaju prosječan uspjeh u školovanju ne mogu dobiti stipendiju, a upravo ona bi mogla biti odlučujuća za njihovo daljnje školovanje. Naime, njihove obitelji se nalaze u daleko nepovoljnijem ekonomskom položaju, zbog čega se događa da djeca iz tih obitelji prekidaju srednješkolsko obrazovanje ili ne razmišljaju o upisu na fakultete.

Zato bi u ovoj teškoj socijalno-ekonomskoj situaciji, kada se ekonomski položaj niza obitelji u hrvatskom društvu pogoršava, trebalo dati prednost kriteriju lošeg ekonomskog položaja u odnosu na uspjeh na studiju da bi se omogućila veća otvorenost sustava obrazovanja (posebno srednjeg i visokoškolskog) svim mladim ljudima.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još