Komentatori KOMENTAR KATARINE OTT

Hrvatska se mora izvući iz južnjačke letargije

Industrijska proizvodnja pada, BDP pada, Moody's je srušio izglede Hrvatske sa stabilnih na negativne, što je tek uvertira u snižavanje kreditnog rejtinga. Treba li se čuditi? Ne treba. U Hrvatskoj se ne uklanjaju suštinske strukturne prepreke gospodarskom rastu pa se ne može ni očekivati ništa drugo

Ekonomskog rasta do daljnjega neće biti jer se nema na temelju čega očekivati rast privatnih investicija, izvoza i privatne potrošnje. Eventualni rast javnih investicija mogao bi imati tek neznatan pozitivni učinak i to samo uz daljnji porast zaduživanja. I proračunski deficiti će vjerojatno još godinama ostati na istim razinama, a i zaduživanje će i dalje rasti. Oporavak se odgađa za 2013., a bez drastičnih zaokreta u fiskalnoj konsolidaciji i strukturnim reformama i tada je upitan. Jesmo li, zaista, tek taoci geografije?

Istina je – ekonomska kriza vlada, posebice u Europi i SAD-u, ali na svjetsku gospodarsku scenu stupaju nove regije. Europska komisija u 2012. za eurozonu prognozira pad BDP-a 0,3 posto, ali zato rast svjetskog BDP-a 3,3 posto (Azija bez Japana 6,9 posto, Supsaharska Afrika 4,5 posto, Južna Amerika 3,6 posto).

197018,197163,197022,197423

Sjever, jug i fiskalna konsolidacija

Istina je, također, da se zemlje unutar regija različito nose s krizom. U Europi se uobičajilo razlikovati uspješni sjever i neuspješni jug. Pritom nisu uspješne samo velike i bogate sjeverne zemlje (Njemačka, Norveška, Švedska), već i male (Estonija, Latvija, Litva). Osim baltičkih, od tranzicijskih novih članica EU-a dobro se drže i Poljska (jedina država EU-a u kojoj BDP nije pao čak ni 2009.), Slovačka, Bugarska i Rumunjska. Loše su Mađarska i Slovenija (jedine kojima se, osim Hrvatskoj, prognozira pad i 2012.). Je li zaista riječ o geografiji (sjever - jug), pa su Bugarska i Rumunjska tek geografske iznimke ili je ipak riječ o tome da su te zemlje uložile veće napore u fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme i prije i tijekom same krize?

Sudbina europskog gospodarstva – a ono bitno utječe na hrvatsko - neizvjesna je zbog rasta koji će i dalje biti niži od potencijalnog, nedovoljnog porasta zaposlenosti, velike zaduženosti i problematičnih banaka. Hrvatska se zbog toga mora izvući iz 'južnjačke' letargije i sama uzeti stvari u svoje ruke. Usprkos sporom gospodarskom oporavku europskih država, zahvaljujući poduzetim mjerama fiskalne konsolidacije, njihove se javne financije popravljaju. Prosječni deficit općih država EU-a se od gotovo sedam posto 2009. smanjuje na 3,6 posto BDP-a 2012., a očekuje se pad i u 2013. Taj oporavak javnih financija temelji se na fiskalnim konsolidacijama i strukturnim reformama koje se provode tako da ne koče gospodarski rast i da dugoročno omoguće obuzdavanje rasta duga i više stope gospodarskog rasta.

Iskustva brojnih manjih (sjevernijih!) država ukazuju da je to moguće. Što su to radile i rade baltičke zemlje da ih se stalno, s pravom, ističe kao uzor? Hrvatskoj bi baš one trebale biti posebice zanimljive zbog brojnih sličnosti: male zemlje, nastale nakon raspada veće državne tvorevine i kolapsa komunističkog sustava.

Razlike između Hrvatske i baltičkih država

Baltičke su države ušle u EU-u, a Hrvatska nije, no to ne bi trebalo biti opravdanje za hrvatske neuspjehe, jer ušle su i Slovenija i Mađarska, a o Grčkoj da se i ne govori pa je bolje usporediti osnovna makroekonomska kretanja.
Katarina Ott
Grafikon 1 pokazuje da je kriza 2009. baltičke države pogodila jače nego Hrvatsku (znatno veći pad BDP-a, investicija i zaposlenosti) ili podjednako (pad izvoza dobara i usluga). No te su se države brzo oporavile i za razliku od Hrvatske 2011. imale snažan rast BDP-a, investicija, izvoza i zaposlenosti.

Tržišta rada baltičkih država brzo su reagirala otpuštanjem a zatim i ponovnim zapošljavanjem, ali i snižavanjem i ponovnim povećanjem plaća. Nezaposlenost je 2009. u odnosu na prethodnu godinu u baltičkim državama više nego udvostručena dok se u Hrvatskoj tek neznatno povećala, ali zato se od 2011. u tim državama smanjuje, a u Hrvatskoj raste. I naknade po zaposlenom su 2009. u odnosu na prethodnu godinu u tim državama drastično smanjene, a u Hrvatskoj su i dalje rasle.

Fleksibilnost baltičkih tržišta rada omogućila je porast ekonomskih aktivnosti, investicija i izvoza. Estonija, primjerice, rast zahvaljuje snažnom izvozu elektronike, Latvija naglom razvoju turizma, Litva izvozu temeljenom na trajnom smanjivanju realnih plaća i povećanju produktivnosti. Porast izvoza i investicija – usprkos realnom smanjivanju pojedinačnih dohodaka – vodio je porastu dohotka čitavog društva, što je omogućilo snažnu domaću potražnju, koja je, onda, dodatno poticala ekonomski rast.

I državne financije su vođene primjereno situaciji. Dok su ukupni rashodi opće države u BDP-u baltičkih država 2009. značajno porasli u odnosu na prethodnu godinu, idućih su se godina smanjivali i došli na razine ispod 2008; u Hrvatskoj su oscilacije bile minimalne. A dok su ukupni prihodi u BDP-u baltičkih država 2012. veći nego 2008., u Hrvatskoj se konstantno smanjuju. Posljedica takvog ponašanja su prognoze manjeg zaduživanja i znatno manjeg ukupnog duga opće države 2012. u baltičkim zemljama nego u Hrvatskoj (grafikon 2).
Katarina Ott
Sunce, more i ostale iluzije

Upravo činjenica da su ukupna nacionalna štednja i štednja privatnog sektora u Hrvatskoj i baltičkim državama na sličnim razinama, a znatno se razlikuju štednje opće države (baltičkih u plusu, a hrvatske u minusu), najbolje ukazuje gdje treba tražiti razloge njihova oporavka i našeg neizlaska iz krize.

Naravno da i te zemlje imaju problema. Nezaposlenost je još previsoka, obrazovanje nedovoljno prilagođeno suvremenim potrebama, a kriza u Europi ugrožava daljnju ekspanziju investicija, izvoza i rasta, no upravo zbog toga, od fiskalne konsolidacije i daljnjih strukturnih reformi ne odustaju.

Tlapnje o gospodarskom rastu potaknutom javnim investicijama i neprovođenje reformi koje bi potakle privatne investicije, izvoz i privatnu potrošnju cementiraju položaj Hrvatske na jugu, kako valjda i priliči 'zemlji sunca i mora'. Nažalost, usprkos tom divnom suncu i moru, na vrhu europske ljestvice porasta broja noćenja stranih turista nalaze se Bugarska, Latvija, Estonija i Litva (od 20 do 15 posto godišnjeg rasta), a Hrvatska je sa šest posto čak ispod europskog prosjeka.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još