KOMENTAR KATARINE OTT

Čist račun – pa ćemo onda o ljubavi

03.01.2012 u 08:00

Bionic
Reading

Nova vlada morala bi već u prvom doticaju s proračunom pokazati da joj je stalo do fiskalne transparentnosti. Ne donese li jasne i utemeljene smjernice fiskalne politike i uz realističan prijedlog proračuna ne ponudi i razumljiv vodič za građane, ponovit će greške svojih prethodnika i već u startu razočarati građane

Vlada mora donijeti prijedlog proračuna za 2012. godinu, po mnogima što prije, to bolje. No, brzina ne jamči uvijek i najbolje rezultate. Država se, ionako, do 31. ožujka može financirati tzv. privremenim proračunom, tj. može trošiti četvrtinu ukupno ostvarenih prihoda u 2010. godini, a Vlada bi već i u prvim koracima morala pokazati da se razlikuje od prethodnih, da svakom poslu - a posebice tako važnom kao što je prijedlog proračuna - pristupa ozbiljno i savjesno te da neće ponavljati greške prethodnih vlada. Budući da prethodnim vladama nije bilo stalo do fiskalne transparentnosti, pa je Hrvatska na međunarodnim ljestvicama otvorenosti proračuna ocjenjivana kao zemlja koja objavljuje 'samo neke informacije o proračunu', nova bi Vlada, već u prvom doticaju s proračunom, morala pokazati da joj je stalo do fiskalne transparentnosti.

Otvoreni proračun za otvoreno društvo

Fiskalna transparentnost je vrlo značajna. Prevladava mišljenje da su sveobuhvatni i otvoreni državni proračuni nužni za stvaranje svijeta koji omogućuje ostvarivanje ljudskih prava – građanskih, političkih, socijalnih, gospodarskih, kulturnih i ekoloških. Ona podrazumijeva javnu dostupnost informacija, jasno razlučivanje uloga i odgovornosti svih uključenih u fiskalne procese te mogućnost sudjelovanja javnosti u tim procesima. Otvoreni proračuni - između ostalog - mogu pridonijeti smanjenju korupcije, povećanju efikasnosti javnog sektora, odabiru i primjeni boljih javnih politika, privlačenju investicija i povećanju povjerenja u vladu.

Osnovnim pokazateljem fiskalne transparentnosti smatra se javno objavljivanje lako dostupnih osam ključnih proračunskih dokumenata: smjernica ekonomske i fiskalne politike, vladinog prijedloga proračuna, izglasanog proračuna, proračunskog vodiča za građane, izvješća tijekom godine, polugodišnjeg izvješća, godišnjeg izvješća i izvješća državne revizije.

Povećanju fiskalne transparentnosti mogu pogodovati promjene na domaćoj političkoj sceni, procesi demokratizacije, politička konkurencija, fiskalna kriza, medijsko izvještavanje o korupciji u javnom sektoru, natjecanje s drugim zemljama te međunarodni pritisci npr. iz Europske unije ili iz Partnerstva za otvorenu vlast i Globalne inicijative za fiskalnu transparentnost. Moglo bi se reći da u Hrvatskoj djeluju ti čimbenici koji bi mogli povećati fiskalnu transparentnost, a istovremeno se valja nadati da neće djelovati kočničari fiskalne transparentnosti: autoritarna vlast i nesposobna administracija.

Nažalost, prethodne hrvatske vlade nisu poštovale osnovna načela fiskalne transparentnosti, pa pri predlaganju proračuna nisu objavljivale pojednostavljeni proračunski vodič za građane; prijedlozi proračuna imali su brojne nedostatke, posebice što se tiče prikaza rashoda, duga, kvazifiskalnih aktivnosti, te državne imovine; a nisu se čak držale ni zakona i propisa o proračunskim procedurama, pa su objavljivale manjkave smjernice ekonomske i fiskalne politike.

Prethodna hrvatska vlada donijela je manjkave proračunske smjernice
Tko pije, a tko plaća – i koliko!

Kao što im i samo ime kaže, Vlada svake godine smjernicama utvrđuje smjer fiskalne politike u narednom trogodišnjem razdoblju, nudeći makroekonomske i fiskalne pretpostavke neophodne za izradu proračuna (npr. kretanje BDP-a, proizvodnje, uvoza, izvoza, cijena, zaposlenosti, javnog duga). Prema Zakonu o proračunu, smjernice, uz ostalo, moraju ponuditi i prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije za prethodnu i tekuću godinu, te za iduće tri godine. To znači da se u smjernicama npr. mora vidjeti koliko je svaki proračunski korisnik - ministarstva, Vlada, Sabor, Ured Predsjednika, Ustavni sud, državne agencije itd. - potrošio 2010., a koliko će potrošiti u godinama 2011-14.

Budući da je prethodna vlada donijela manjkave smjernice, bez neophodnih podataka o prethodnoj i budućoj potrošnji proračunskih korisnika, uz krajnje manjkave i preoptimistične makroekonomske projekcije, nova Vlada mora prvo ponuditi adekvatne smjernice, a tek na temelju njih i prijedlog proračuna. I zbog same sebe Vlada mora utvrditi kako su izgledali proračuni svih korisnika 2010. i 2011., jer samo na temelju toga može planirati kako će izgledati njihovi proračuni 2012-14. Vlada - također i zbog same sebe - mora planirati kretanje BDP-a, proizvodnje, uvoza, izvoza, cijena, zaposlenosti, javnog duga. Kad sve to ustanovi, zašto to saznanje ne bi podijelila i s građanima? Naravno, sada neće biti dovoljno vremena da saborski zastupnici i građani sudjeluju u raspravi kao što bi to bilo moguće da su - kako je trebalo - objavljene u svibnju. Međutim, objava realističnih smjernica je neophodna kako bi građanima i saborskim zastupnicima bila jasna veza javnih politika i proračuna, temeljne vladine srednjoročne strategije i očekivanja od proračuna.

Nema vremena, ali ni isprike

Kako bi pokazala da joj je stalo do fiskalne transparentnosti, osim utemeljenih i realnih smjernica, Vlada uz prijedlog proračuna mora ponuditi i proračunski vodič za građane. U vodiču se na jednostavan i građanima razumljiv način nude osnovne informacije o prihodima, rashodima, specifičnim programima u kritičnim sektorima, opis proračunskog procesa, kontakti za građane koji žele više informacija i osnovne ekonomske pretpostavke na temelju kojih se proračun predlaže. Proračunski vodič za građane može se staviti na Internet, propagirati putem novina, radija i televizije (idealne teme za javnu HRTV!). Vlada bi u 'normalnim okolnostima' morala osluškivati reakcije građana na proračunski vodič i na temelju njih svoj prijedlog proračuna - koliko je god moguće - uskladiti sa željama i potrebama građana. Ovog puta vremena za široku raspravu i doprinos građana naravno nema, ali bi Vlada objavljivanjem proračunskog vodiča za građane pokazala da joj je stalo do otvorenosti prema građanima i njihovom razumijevanju, a time postigla i veće povjerenje građana.

Naravno, Vlada može postupiti i suprotno, opravdavajući se kratkim rokovima, no to će biti znak da se ne misli ponašati drukčije od prethodnih vlada, a i da se prije izbora nije ozbiljno pripremala za preuzimanje vlasti. Valja se, ipak, nadati da nova Vlada neće već na samom početku razočarati svoje građane. Kukuriku koalicija je, naime, u svom predizbornom Planu 21 obećala: 'Naš je cilj potaknuti transparentnost i otvorenost rada tijela javne vlasti i uključivanje građana i civilnog društva u oblikovanje javnih politika', a upravo je proračun je ključan dokument za oblikovanje javnih politika.