Posjetite li Švedsku subotom teško ćete ne primijetiti uzbuđenje u tamošnjim trgovinama slatkišima, u kojima je atmosfera kao praznična. Na neki način i jest, jer u toj zemlji običaj je da se slatkiši jedu samo subotom. Ako ste ovisnik o slatkišima koji se voli počastiti u svakoj prilici i na svakom mjestu možda ćete takvu tradiciju teško razumjeti.
Tradicija koju ovdje predstavljamo ima i svoje ime, na švedskom se zove Lördagsgodis, što i doslovce znači 'subotnji slatkiši'. A ako mislite da je u pitanju samo još jedan dokaz o 'čudnim' sjevernjacima, ipak se varate. Po objašnjenje treba otići u ne tako daleku prošlost.
vezane vijesti
Naime, Šveđani su odavno shvatili da šećer i slatkiši jesu u načelu nezdravi, ali je sasvim u redu konzumirati ih umjereno. Dapače, potpuno izbacivanje šećera iz prehrane može pričiniti više štete nego koristi. I onda su se dosjetili: počeli su propagirati subotu kao dan za konzumaciju slatkiša, i tako već desetljećima. Mlađi stanovnici Švedske ne sjećaju se kada je to počelo, no njihove bake i djedovi bili su svjedoci stvaranja jednog takvog običaja.
Sve je krenulo neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata. Liječnici su već ranije primijetili da su oboljenja zuba i usne šupljine značajno opala kad je u Prvom svjetskom ratu bila ograničena kupnja šećera. Zbog toga su svoju hipotezu o vezi šećera i karijesa odlučili testirati, i to na način koji bi se danas smatrao duboko neetičnim i sigurno bi izazvao burne reakcije, otprilike kako je podozrenje izazvao početni 'švedski model' borbe protiv COVID-a 19, kad je u Švedskoj u nekoliko mjeseci umrlo više ljudi nego u Danskoj, Norveškoj i Finskoj zajedno.
Naime, liječnici u psihijatrijskoj bolnici Vipeholm tamošnjim su pacijentima davali različite količine šećera ne bi li utvrdili hoće li izazvati kvarenje zubi. Naravno, došli su do zaključka da šećer izravno utječe na zdravlje u ustima, ali isto tako i da će rizik od propadanja zubi biti manji ako se slatkiši konzumiraju sporadično, recimo jednom tjedno. Recimo subotom.
Šveđani su rezultate ovog istraživanja uzeli vrlo ozbiljno, i počeli propagirati baš praksu konzumacije jednom tjedno. Malo pomalo, i uz pomoć promidžbe, stvar se pretvorila u tradiciju. I tako smo dobili lördagsgodis, onakav kakvog ga u Švedskoj svi znaju.
Jasno, Šveđani nisu jedini koji su došli do ovakvih zaključaka, makar se drugi nisu poslužili tako okrutnom metodom kao što su eksperimenti na psihičkim bolesnicima. Ovih dana će, recimo, američka djeca za Halloween biti izložena velikim slatkim iskušenjima. Brojni američki zubari savjetuju stoga roditeljima da dopuste 'predoziranje' toga dana, a ono što ostane neka u dogovoru s djecom podijele drugima, često i u dobrotvorne svrhe zbog razvijanja društvene empatije.
I u kulturama u kojima Halloween nije toliko važan kao u SAD-u bliže se dani kad ćemo svi, a posebno djeca, biti izloženi iskušenjima. Dovoljno se sjetiti gomila kolača pripremljenih u blagdanske dane pa da u zubarskim ordinacijama zazvone alarmi. Pokušajte ići švedskim primjerom — zadajte sebi granice, pa će i ti slatki dani postati još slađi. Ili bar zdraviji. A možete i dijeliti s drugima, pa dodatno začiniti kraj godine.
