Ivan Maglić iz Gartnera Adriatic/Calisto, ujedno i moderator panel diskusije, istaknuo je kako digitalna transformacija banaka ima tri evolucijske faze - kroz prvu se stvarao elektronični novac, zatim kreće faza tranzicije od analognih do digitalnih poslovnih procesa i uvođenje online bankinga, da bi u trećoj fazi, kroz snažan digitalni poslovni model povezala i sustave i ljude, mjesta i stvari te uz pomoć tehnologije bila u mogućnosti poticati promjene.

'U EU se još uvijek, od ukupnog broja svih vrsta financijskih transakcija, preko 90 posto odvija gotovinski (volumen je naravno puno manji, svega osam posto).

Nijemci su precizno izračunali da ih opticaj gotovine poreznog obveznika godišnje košta 150 eura. Ti podaci bi svima, od državnih institucija, regulatora, pružatelja financijskih usluga, trgovaca i potrošača, trebali otvoriti oči da je krajnje vrijeme za digitalnu transformaciju", istaknuo je Igor Strejček, direktor Sektora digitalnih kanala Erste banke.

Mobilna tehnologija je povoljnija i dostupnija nego ikad, a regulativa EU će od 2018. otvoriti širom vrata svim zainteresiranim pružateljima digitalnih financijskih usluga za jednostavno povezivanje s postojećim financijskim institucijama, poentirao je Strejček.

Vesna Valić, direktorica IT-ja Raiffeisenbank Austria istaknula je kako oni digitalizaciju bankarstva shvaćaju i žive daleko šire od interakcije s klijentima i ponude usluga.

'Neprekidno unaprjeđujemo i transformiramo pozadinske procese s ciljem postizanja veće učinkovitosti i kvalitete. Smatram da konačan uspjeh digitalizacije ovisi o kvaliteti poslovnoga modela te o organizacijskoj kulturi.

Zato intenzivno radimo na prepoznavanju promjena načina razmišljanja i ponašanja ljudi unutar organizacije te zajednički nalazimo načine svladavanja izazova koji su pred nama u kontekstu digitalizacije izvan organizacije tj. prema klijentima i unutar organizacije u smislu optimizacije procesa, inovativnih načina rada, sistematiziranja i dijeljenja znanja i najboljih praksi te fleksibilnije organizacijske strukture', rekla je Valić.

U nastavku, panelisti su govorili o tome što od bankarskih usluga današnji korisnici žele, koje oblike komunikacije preferiraju, dotakli su se i teme o trendovima koje iniciraju pripadnici milenijske generacije, ali i kako izgleda digitalizacija internih procesa u bankarstvu.

'Veliki iskorak koji je Zagrebačka banka provela ovog srpnja bilo je uvođenje kvalificiranih certifikata za fizičke osobe koji im omogućuju potpisivanje digitalnih dokumenata putem naprednog elektroničkog potpisa.

Prva smo banka u Hrvatskoj koja je uvela ovu mogućnost, čime smo se u potpunosti uskladili s internom regulacijom i regulacijom EU. Ovim omogućujemo našim klijentima da ugovore bilo koju uslugu putem interneta ili mobitela, bez potrebe dolaska u poslovnicu.

Započeli smo s ugovaranjem gotovinskih kredita, no na tome sigurno nećemo stati', istaknula je Dijana Hrastović, članica Uprave Zagrebačke banke, govoreći o razvoju poslovanja uz pomoć tehnologije.

Damir Horvat, voditelj prodaje u Combisu za hrvatsko i inozemno tržište je istaknuo kako će u budućnosti sve veći naglasak biti na podacima koje generiraju banke, zbog čega je Combis razvio napredni sustav koji unapređuje brzinu obrade informacija o transakcijama, dovodi ih u realno vrijeme i omogućava monetizaciju velike količine podataka.

'S razvojem inteligentnih uređaja raste i količina podataka koji oni generiraju. Stoga smo mi razvili Husky - Big Data platformu koja omogućava korisnicima da sigurno monetiziraju velike količine podataka. Primjene takvih podataka su brojne, a prezentacija ovih informacija vrlo je jednostavna – u formi heat mapa, dashboarda i izvještaja', rekao je Horvat i istaknuo kako je Combisovo rješenje Husky usklađeno s EU legislativom za zaštitu prava i privatnosti potrošača.