Michael Paier odgovoran je za IBM-ovo poslovanje na području jugoistočne Europe, regije s više od deset zemalja u kojoj su, uz Hrvatsku, Bugarska, Mađarska, Rumunjska, Srbija, Slovenija i druge. Na toj je poziciji od 2011. godine.

Prije toga vodio je IBM-ov Business Partner Organization za srednju i istočnu Europu. Od 2001. bio je na više direktorskih pozicija u Velikom Plavom, zadužen za razvoj poslovanja i kanala prodaje u Europi, Bliskom istoku i Africi.

Bit će jedan od govornika u sklopu konferencije IBM SEE BusinessConnect 2016, koja će pod motom Novo doba razmišljanja biti održana 30. i 31. svibnja u Budimpešti.

Kako gledate na hrvatsko i druga tržišta jugoistočne Europe? Koji su IBM-ovi prioriteti u ovome dijelu svijeta?

Računalstvo u oblaku, analitika, mobilni uređaji, društvene mreže i kognitivno računalstvo preobražavaju svijet i donose nove mogućnosti tvrtkama, a samim time i tržištima i kupcima. Do 2020. godine svako ljudsko biće na ovom planetu u svakoj sekundi stvarat će 1,7 megabajta informacija.

Očito je da se svijet sve više i sve brže mijenja, a u to smislu informacije postaju izuzetno važne. Ljudi i tvrtke sve više se koriste različitim uređajima i novim tehnologijama i tako preobražavaju načine međusobne komunikacije i suradnje.

Digitalizacija se događa svugdje oko nas i to je trend koji se ne može zaustaviti. Ako uspoređujemo zapadnoeuropska tržišta i tržišta jugoistočne Europe među kojima je i hrvatsko, ne vidim značajne razlike.

Gledamo li recimo na mobilno poslovanje, trgovinu i primjerice društvene medije, sve što se događa u zapadnoj Europi događa se i ovdje. Iz ovog dijela svijeta dolazi jako puno inovacija.

Hrvatska prati ključne svjetske trendove i razvila je kulturu inovativnosti koja se posebno vidi upravo u primjeni najnaprednijih tehnologija. Mnogo novih rješenja i tehnologija prvo smo implementirali ovdje, baš na području jugoistočne Europe.

Naravno, kao i svugdje, svaka regija ima svoje izazove s kojima se suočava i mora definirati svoj put kako bi napredovala i usvajala inovacije.

Korisnici u Hrvatskoj prihvaćaju nove tehnologije i transformiraju se u skladu s promjenama na tržištu i to vidimo kroz naše zajedničke uspjehe koje smo ostvarili u prošloj godini. IBM je sudjelovao u brojnim značajnim projektima na lokalnom tržištu u javnom i privatnom sektoru.

S hrvatskom Vladom potpisali smo Sporazum o razumijevanju čiji je cilj stvaranje funkcionalnog i inteligentnog ekosustava koji će još bolje povezati javnu upravu i privatni sektor, akademske ustanove i startup tvrtke te na taj način dodatno potaknuti gospodarski rast Hrvatske i njenu globalnu konkurentnost.

U svakom slučaju, prilika je jako puno, pa i onih koje možemo sami stvoriti.

Kao što su, recimo...?

Javni sektor ima dostup sredstvima iz europskih fondova, a mi u IBM-u imamo znanja i iskustva koja mogu pomoći Hrvatskoj u identificiranju, prepoznavanju i realizaciji projekata za koje se mogu koristiti sredstva EU.

IBM radi s državama širom svijeta i pomaže im u transformaciji i modernizaciji te u primjeni naprednih tehnologija poput naprednih analitičkih rješenja, big data managementa, naprednih sigurnosnih rješenja, Interneta of Things,..

Veliki potencijal postoji i u sektorima kojima je izuzetno važno imati informacije o korisničkom iskustvu i ponašanju korisnika što im daje mogućnost modifikacije i poboljšanja svojih vlastitih usluga, a u cilju stjecanja tržišne prednosti. Primjeri takvih industrija su financije, telekomunikacije i trgovina.

Ono što je tu posebno bitno jest pametno upravljati velikom količinom podataka i pretvarati ih u korisne informacije i znanje, a time i u stvarne poslovne rezultate.

Ili kao što mi volimo reći: 'Pustite podatke neka vam govore'. Od podataka možete dobiti informacije, saznati mnogo toga zanimljivog i korisnog, možete doći do novih ideja i na kraju do mnogo naprednijih proizvoda i usluga.

Vlasti u Hrvatskoj dosad se nisu pretrgle kad je modernizacija i digitalizacija javnih servisa u pitanju. Mislite li kako će s ovom Vladom stvari biti drukčije?

IBM surađuje s vladama širom svijeta i zajedno s njima sudjeluje u rješavanju nekih od najsloženijih problema i izazova u svijetu. Ulaskom Hrvatske u EU, svakako je povećana i važnost Hrvatske kao sudionika u procesima unutar IT-ja. Mi vjerujemo da primjenom naprednih poslovnih rješenja zemlje mogu potaknuti održivi gospodarski razvoj i globalnu konkurentnost.

Nudili smo ideje i rješenja prošloj Vladi i ti su razgovori bili vrlo zanimljivi i korisni. Isto nastavljamo raditi i sada.

Što vidite kao najveće izazove, prijetnje i prilike (općenito i na području sigurnosti) u eri kojom će dominirati Big Data i internet stvari?

Kada govorimo o tržišnim promjenama i transformaciji i svemu onome što nas čeka, mi unutar IBM-a vidimo da postoje tri strateška imperativa: informacije postaju novi prirodni resurs, cloud je postao akcelerator brzih poslovnih transformacija, a mobilne tehnologije i društvene mreže dramatično utječu na promjene ponašanja pojedinaca u privatnom i poslovnom okruženju.

Ovakvi trendovi nude više prilika nego izazova. Sigurnost je nedvojbeno izazov kojeg ne smijemo zanemariti. Sve je više toga što trebamo zaštititi, a s vremenom takvih će potreba biti još i više.

Drugi veliki problem je ostavština (legacy), koju će trebati imati na umu pri osmišljavanju i implementaciji različitih rješenja. Potrebno je postojeća rješenja povezati i držati na okupu s novim rješenjima koja ćemo uvesti u svoje sustave.

S druge strane, načini na koji donosimo odluke se mijenjaju zbog sve veće dostupnosti informacija. Stoga je važno raspolagati informacijama, znati ih razumjeti, interpretirati i prezentirati, ali i koristiti ih kako bi stvorili novu vrijednost i doveli svoje poslovanje na višu razinu.

Što bi javnom i privatnom sektoru trebali biti glavni prioriteti kad je riječ o ulaganju u IT?

Prvenstveno – neka vam podaci govore. Analizirajte podatke i pretvorite ih u znanje. Drugo, postavite agilnu infrastrukturu koja će omogućiti potrebnu fleksibilnost onda kada se događaju brze promjene i novi zahtjevi vaših korisnika.

I na kraju, vodite računa o zaštiti svojih podataka. Za svaku državu izuzetno je važno i u javnom i u privatnom sektoru imati jasnu strategiju o IT-iju kao industriji i kao horizontalnoj poveznici kroz privatni i javni sektor u smislu podrške obavljanja osnovnih djelatnosti.

Koji će glavni trendovi obilježiti razvoj umjetne inteligencije?

Više volim izraz kognitivno računalstvo jer umjetna inteligencija za mene označava nešto drugo. Kognitivno računalstvo potpuno je novi model informatike i temelji se na brojnim tehnološkim inovacijama u analizi podataka, obradi prirodnog jezika i strojnog učenja.

80 posto svih dostupnih podataka – slike, glasovni zapisi, književnost, kemijske formule, društveni događaji – i dalje su izvan dohvata standardnih računalnih sustava. U isto vrijeme korisnici su svjesni potrebe prikupljanja i analize sve veće količine podataka.

IBM Watson je platforma koja nas je uvela u eru kognitivnog računarstva. Danas Watson pomaže liječnicima u rješavanju kompleksnih slučajeva, dok liderima i menadžerima pomaže u redizajnu njihovih industrija.

Čini mi se kako će od ključne važnosti biti staviti Watson u konkretne načine primjene i u punoj mjeri iskoristiti kapacitete koje posjeduje - primjerice, u obradi i razmatranju milijuna mogućih scenarija u nekoliko sekundi. To će nam otvoriti vrata prema novim načinima razmišljanja i novim tehnologijama.

U čemu se, prema vašem mišljenju, umjetna inteligencija razlikuje od kognitivnog računalstva?

Za mene osobno, to su različiti pojmovi. Umjetna inteligencija još je u domeni znanstvene fantastike. Kognitivno računalstvo je stvarnost i pomaže u rješavanju stvarnih problema.

Koja je vaša omiljena primjena Watsona?

U dijagnosticiranju raka. Imao sam takvo iskustvo u svojoj bližoj okolini i to mi je dalo posve novu perspektivu te bolesti i liječenja, pomoglo mi je u sagledavanju što se sve može napraviti bolje i brže.

Toliko je toga što pomoću kognitivnog računalstva možemu usavršiti, ne samo u zdravstvu već i povezanim djelatnostima poput državnog sektora ili osiguranja.