ZNATE LI?

Koliko tih startup akceleratora uopće ima u Europi?

24.06.2015 u 07:03

Bionic
Reading

Zadnjih nekoliko godina svjedoci smo porasta broja programa namijenjenih startupovima, kod nas, u regiji i Europi općenito. Nisu samo sve brojniji, već su i sve raznovrsniji. Dobro je što je tako, no - koliko ih je doista?

Kako je otkrila ekipa iz Tech.eu koja se poduhvatila tog zadatka, odgovor na pitanje koliko je akceleratora i inkubatora za startupove na Starom kontinentu nije jednostavno dokučiti. Problem nije samo u tome što brzo nastaju, već i to nije posve jasno što se točno podrazumijeva pod pojmom 'startup akcelerator'.

Akceleratori za startupove su razmjerno novi oblik profitnih poslovnih inkubatora. U pravilu pozivaju manje timove s idejama putem otvorenih prijava te određenom broju tvrtki s potencijalom nude početne investicije, mentoriranje, obuku, radni prostor i tome slično tijekom ograničenog razdoblja. Traže se najčešće tehnološki projekti koji mogu donijeti visoku razinu povrata investicije i brzo proširiti poslovanje na što većem tržištu (idealno, globalnom).


Prvi u toj kategoriji bio je Y Combinator, pokrenut u ožujku 2005. Njegov primjer slijedili su mnogi, često doslovno kopirajući način rada. U Europi su najveća imena Seedcamp, TechStars London (bivši Springboard), Founder Institute i Startupbootcamp. Među zapaženijim paneuropskim inicijativama su Startup Weekend, Launch48, GameFounders, Garage48 i StartupBus Europe.

Zadnjih nekoliko godina sve je više akceleratora iza kojih su velike korporacije, ponajprije medijske i telekomi: Wayra (Telefónica), hub:raum (Deutsche Telekom), Orange FAB (Orange), ProSiebenSat.1 Accelerator, Axel Springer Plug & Play Accelerator, Bonnier’s Accelerator, BBC Worldwide Labs, Mediafax’s M.incubator, Pearson’s Catalyst for Education, Yandex’s Tolstoy Summer Camp... Počinju se i udruživati, kao što su napravili Cisco, Deutsche Telekom, Intel za projekt ChallengeUp, vezan uz internet stvari.

Teoretski, može se prijaviti bilo tko s bilo kojom idejom. No, izgledi da će vas primiti su nisu veliki - američki akceleratori poput Y Combinatora i TechStarsa uzimaju jedan do tri posto prijavljenih. U Europi je taj postotak vjerojatno nešto veći, ali ne značajno.


Programi obično traju oko tri mjeseca, iako mogu i dulje - do šest mjeseci (naš Zagrebački inkubator poduzetništva ili Deutsche Telekomov hub:raum u Poljskoj) ili i do godinu dana. U pravilu to ne naplaćuju, iako iznimki ima (Founders Institute). Ako ulože u startup, uzimaju udio u vlasništvu (obično između šest i 12 posto).

Po završetku programa očekuje se kako su startupovi stekli znanja i povratnih informacija dovoljno za pretvaranje projekta u održivi posao ili barem za uvjeravanje investitora kako zaslužuju novu rundu ulaganja.

Aktivna je hrpa regionalnih programa, financiranih iz privatnog i javnog sektora. Ovdje ćemo ih navesti sedamdesetak: Startup Wise Guys i Buildit (Estonia), Ignite100, Bethnal Green Ventures, dotforge, Beta Foundry and Oxygen (Velika Britanija), Rockstart (Nizozemska), OpenFund i The Accelerator (Grčka), Le Camping i Nextstars (Francuska), betaFACTORY (Noveška), DCU Ryan Academy’s Propeller Venture Accelerator i NDRC Launchpad (Irska), Black Forest Accelerator, German Silicon Valley Accelerator (Njemačka), TechPeaks, SeedLab and H-Farm / H-Camp (Italija), Huge Thing i Gamma Rebels (Poland), Startup Sauna (Finska), SICS (Švedska), Startup Yard i StarCube (Češka), StartupHighway (Litva), Beta-i (Portugal), Startup Reykjavik (Island), Tetuan Valley i SeedRocket (Španjolska), Zagrebački inkubator poduzetništva (Hrvatska), Eleven, LAUNCHhub i 3Challenge (Bugarska), Idealabs i NEST’up (Belgija), Garage (Moldavija), TexDrive i Farminers (Rusija), ACME Labs i iCatapult (Mađarska), Eastlabs (Ukrajina), Elevator, 8200 EISP i UpWest Labs (Izrael), Inovent, Etohum i Fit Startup Factory (Turska).


Tech.eu je pobrojao 141 aktivan akceleratorski program u Europi. Kad se iz tog popisa uklone oni koji djeluju s istim programom na više lokacija, ostaje ih 94. Uključili su korporacijske, državne i vertikalne akceleratore, kao i američke koji djeluju u europi, izostavili one koji djeluju unutar jedne tvrtke kao što su Team Europe ili Rocket Internet.

Gotovo sto akceleratora čini se velikim brojem, ali ima onih koji tvrde kako je to premalo i kako ih Europa nikad neće imati dovoljno, baš kao što nikad neće biti dovoljno anđela ulagača. U zemlji poput Hrvatske, općenito nenaklonjenoj poduzetništvu, sa slabim poduzetničkim obrazovanjem i kroničnim manjkom kapitala dostupnog za ulaganja u početnim fazama razvoja, svaki je dobro došao.

Više:Tech.eu