Europsko izvješće je otkrilo kako praksa masovnog nadzora predstavlja prijetnju osnovnim ljudskim pravima, a istovremeno i krši prava na privatnost definirana europskim zakonima. Međutim, u sklopu plana borbe protiv terorizma, EU tijela traže još više nadzora te dugotrajnije čuvanje prikupljenih podataka...
Parlamentarna skupština Vijeća Europe u nedavnom izvješću špijunažu (NSA, GCHQ i drugih agencija) smatra vrlo opasnom prijetnjom ljudskim pravima, posebno zbog tehnološkog napretka i nemogućnosti kontrole. Smatra se kako je, među ostalim, potrebno osigurati bolji nadzor takvih akcija te osigurati određeni pravilnik vezan za raspodjelu dobivenih informacija. Prijedlozi koji su se iznijeli ni na koji način nisu obvezatni, a svaka zemlja članica EU ima pravo iskoristiti ih ili jednostavno ignorirati.
No, veći (i možda stvarni) problem u priči predstavlja to što se unutar EU kao cjeline želi osigurati još više špijunaže. Europska komisija je iznijela prijedlog u sklopu kojeg će se podaci svih putnika koji dolaze i odlaze iz EU morati spremiti na period od pet godina, u sklopu programa borbe protiv terorizma. Program se pojačao posebno zbog događanja u Francuskoj i drugdje u Europi, što nije pretjerano začuđujuće. Političarima je, prema pisanju The Guardiana i drugih medija, bilo potrebno jako malo da pozovu na manju kontrolu, više nadzora i sve suprotno s onim što je prvotno iznijelo Vijeće.
Prijedlog o povećanju nadzora tek treba proći EP prije nego postane aktualan.
Izvori: The GuardianThe Guardian
