E-MOBILNOST

Raste hrvatska mreža punionica gorivom budućnosti

29.02.2016 u 09:36

Bionic
Reading

Tijekom 2015. godine na punionicama u portfelju HT-a zabilježeno je ukupno 1.200 sesija punjenja, a količina isporučene električne energije prelazi 12 tisuća kWh

E-mobilnost nametnula se kao zaokret u razmišljanju i novi koncept mobilnosti u urbanim sredinama. Hrvatski Telekom u Hrvatskoj trenutno jedini koji pruža cjelovitu uslugu e-punjenja, od razine temeljne infrastrukture do konkretnih aplikacija, primjenom digitalnog rješenja eMobilnost u suradnji s brojnim gradovima i privatnim investitorima.

Kako bi realizacija ideja za pametne gradove uopće bila moguća potrebno je imati infrastrukturu, prema čemu su u HT-u napravili značajan iskorak krajem prošle godine kada su dovršili IP transformaciju mreže

HT je nakon provedenih razvojnih i testnih aktivnosti u razdoblju od 2012. do 2014. godine, u 2015. godini uspješno završio proces transformacije cjelovite ICT tehnološke platforme za e-mobilnost, iz razvojne u ranu komercijalnu fazu.


Rezultat partnerske suradnje HT-ovih stručnjaka s jedinicama lokalne samouprave i privatnim investitorima jedinstven je ICT ekosustav e-mobilnosti (B2B2C), koji se sastoji od ePunionica za električna vozila (priključnih snaga od 3,6kW - 43kW AC te 50 - 120 kW DC), pozadinske programske podrške smještene u računalnom oblaku, platforme eRoaming koja je dostupna na web stranici Puni.hr te sustava pružatelja usluga, dostupnih putem SMS i/ili APP platforme.

HT-ova mreža punionica u Hrvatskoj broji ukupno 36 javno dostupne punionice smještene u 17 gradova, opremljene sa 62 utičnice. Dosad su u pogon puštene punionice u Zagrebu, Samoboru, Gospiću, Rijeci, Splitu, Kaštel Štafiliću, Makarskoj, Velikoj Gorici, Svetom Ivanu Zelini i Novigradu. Trenutno se u Hrvatskoj nalazi ukupno 82 punionice u 32 grada.

Pristup svim potrebnim informacijama, koje uključuju popis kompletne infrastrukture punionica za električna vozila i detaljne i jednostavne korisničke upute, dostupan je putem njihovih mobilnih uređaja odlaskom na stranici www.puni.hr.

Za pristup svim punionicama dovoljno je izraditi personaliziranu RFID karticu, za čiju je izradu dovoljno uputiti korisnički zahtjev na e-mail e-mobility@t.ht.hr


Tijekom 2015. godine na punionicama u portfelju HT-a zabilježeno je ukupno 1.200 sesija punjenja, a količina isporučene električne energije prelazi 12 tisuća kWh. To je količina dostatna da osigura 100 tisuća kilometara dometa korisnicima električnih vozila i smanji potrošnja naftnih derivata za više od 10 tisuća litara, što znači da je opterećenje na okoliš manje za osam tona emisija CO.

Od jedinica lokalne samouprave, u promicanju e-Mobilnosti posebno se istaknula Velika Gorica, u kojoj je krajem listopada prošle godine otvoreno pet punionica. Prvu punionicu u tom gradu svečano je otvorio gradonačelnik Dražen Barišić 23. listopada, a taj datum zabilježen je kao Dan e-mobilnosti Velike Gorice.

Prateći odrednice i ciljeve Europske unije, u Republici Hrvatskoj se punjenje e-vozila trenutno odvija bez naplate. Pristup lokacijama uskoro će, povrh postojeće i javno dostupne RFID identifikacijske kartice, biti moguć i putem SMS-a te pametne aplikacije, što će dodatno pojednostavniti korištenje usluge.

Nove funkcionalnosti prvi put u Hrvatskoj će biti demonstrirane na otoku Krku idućeg mjeseca, u sklopu uspostavljenog odnosa s partnerskom tvrtkom Ponikve eko otok Krk d.o.o., koja je zadužena za realizaciju prve otočke mreže punionica u Hrvatskoj.


Inače, cijeli otok Krk zamišljen je kao HT-ov projekt Smart Island, odnosno prvi cjeloviti pametni otok u Hrvatskoj, koji će uključivati 11 ePunionica, pametna rješenja za zbrinjavanje otpada, javnu rasvjetu i parking.

Hrvatski Telekom razvio je i poslovni model, primjenjiv na razini pojedinačnih privatnih investitora, jedinica lokalne samouprave, ali i za
potrebe šire regionalne primjene. Sastoji se od tri skupine poslovnih subjekata, međusobno umreženih i u partnerskim odnosima.

U pravilu se razlikuju dvije razine primjene: jedinice lokalne samouprave koje imaju više od dvije ePunionice i koje su financijski neovisnije o regionalnim potporama te razina županije, odnosno lokalna samouprava s dvije ili manje ePunionica, koje su financijski ovisnije o regionalnim potporama.

U prvom slučaju riječ je o gradovima s jačim financijskim i organizacijskim resursima, koji su pravilu u mogućnosti samostalno realizirati projekt razvoja lokalne mreže punionica.

Postupak realizacije projekta sastoji se od ukupno šest koraka, no kako bi se dodatno olakšao put od ideje do realizacije, HT je razvio one stop shop savjetodavne usluge, putem kojih predstavnicima lokalnih jedinica pruža rješenja po principu ključ u ruke

Prvi model županijske mreže punionica razvila je i primijenila Zagrebačka županija, u obliku sustavnog regionalnog programa.