Funtime ŽIVOTINJSKI GOVOR

Što znači lavež pasa ili cerekanje hijena

  • Autor: tportal.hr
  • 7.10.2010 13:48:25
  • 7.10.2010 11:45:00

Ljudi imaju mnoštvo karakteristika koje ih vežu uz ostale životinjske vrste na Zemlji, no često se navodi da je govor nešto posebno. Istina je da životinje ne komuniciraju kao ljudi, ali čak i u njihovom slučaju postoje nijanse kojih uglavnom nismo svjesni

Tumačenjem svijeta samo kroz zvukove koje sami proizvodimo ne bismo daleko stigli. Ono što ljudima znači jednu stvar, životinjama će značiti nešto potpuno drugo, i obrnuto.

CEREKANJE HIJENA

Mnogo ljudi bi pod utjecajem vlastitog iskustva i raznih animiranih filmova moglo pomisliti da hijene imaju smisla za humor ili se u najmanju ruku povremeno znaju zločesto nasmijati na nečiji račun. No u stvarnosti njihov 'smijeh' ima mnogo značenja, a nijedno zasad nije povezano ni s čim što bi njima bilo smiješno.

Prema rezultatima istraživanja objavljenih u časopisu BMC Biology, hijene svojim 'cerekanjem' pokazuju osobnu iskaznicu drugim hijenama. Točan tonalitet glasanja hijena označava specifične stvari poput dobi, a različiti zvukovi opisuju dominantan ili podređen status.

Hijene se uglavnom glasaju svojim tipičnim 'smijehom' prije hranjenja, a na taj način uspostavljaju red i mir u čoporu.

ŠKRIPANJE RIBA

Među ljudima koji idu na pecanje sigurno ima onih koji su ulovili soma. No koliko ljudi među njima ima priču o tome da je njihov som 'cvilio' i 'škripao'. Naravno, da nama netko pripremi zamku i završimo s udicom u donjoj usni, i mi bismo vjerojatno cviljeli.

Somovi su posebno poznati po tome da ispuštaju zvukove nakon što ih se izvuče iz vode. No imaju li ti zvukovi ikakvo značenje ili je u pitanju samo zrak koji polako izlazi iz ribe?

Prema nedavnom istraživanju, također objavljenom u BMC Biologyju, znanstvenici su uspjeli utvrditi da somovi uistinu prenose informacije zvukom struganja bodlji u perajama po zglobovima u ramenu, što proizvodi taj čudan zvuk poput škripanja. Znanstvenici su zaključili da se radi o signalu za opasnost od grabežljivaca u blizini.

Kao i mnoge druge vrste, somovi na isti način mogu prenijeti neke poruke koje se tiču hrane i seksa. Znanstvenici su bili iznenađeni kad su otkrili da stariji somovi dulje i glasnije pričaju, no svi somovi se razumiju bez obzira na dob.

PSEĆE REŽANJE

Nedavno je napravljen vrlo jednostavan eksperiment s vrlo zanimljivim rezultatima. Nakon što su snimili tri različita pseća režanja, znanstvenici su identificirali o kakvom se točno signalu radilo u svakom pojedinom slučaju te pustili snimke drugim psima.

Rezultat je bio iznimno zanimljiv. Otkrivene su tri vrste režanja. Prvo je označavalo zaigranost, drugo strah, a treće je značilo prijetnju zbog približavanja stranca posudi s hranom.

Pseće glasanje ljudima skoro uvijek zvuči isto, no psi su jasno pokazali da režanje ima različito značenje. Čak i snimljeno režanje izazvalo je predviđene reakcije kod većine ispitanih pasa.

ZVUČNI SIGNALI PČELA

Pčele medarice poznate su po svom plesu pri kojem se njišu. To je zapravo oblik komunikacije kojim prenose gdje se nalaze dobra mjesta za hranjenje blizu košnice.

No kad je nevolja na vidiku, pčele se udaraju glavom o glavu i daju si kratke zvučne signale. Istraživanje objavljeno u časopisu Current Biology tvrdi da pčele zvučnim signalima i sudaranjem glavama poručuju jedne drugima da je opasnost u blizini.

Svaka pčela koja ugleda druge pripadnike svoje vrste kako se udaraju glavama reagira kao da je vidjela crveno svjetlo na semaforu, što čini taj oblik komunikacije prvom demonstracijom negativne poruke u svijetu pčela.

GLASANJE ŠIŠMIŠA

Studija nedavno objavljena u časopisu Royal Society Biology Letter tvrdi da se u životinjskom svijetu šišmiši glasaju u najvišim tonalitetima. Prosječna frekvencija kojom se vunasti šišmiši glasaju je između 170 i 250 kiloherca, dok, naprimjer, operne pjevačice mogu postići jedva oko dva kiloherca.

No ima li njihovo glasanje ikakvog smisla? Prema spomenutom istraživanju, šišmiši surađuju kad love i jedni drugima javljaju veličinu i položaj plijena. Što su bliže svom plijenu, glasaju se sve većom frekvencijom, pa tako svi šišmiši znaju radi li se o insektu, lišću, grančici ili nekom drugom mogućem izvoru hrane.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Horoskop
Horoskop Pročitaj više