Funtime ŽIVOTINJE I LJUDI

Ribe na antidepresivima i papige koje psuju

  • Autor: tportal.hr
  • 14.2.2012 14:18:23
  • 14.2.2012 9:40:00

Ljudi nisu bili najbolji prema svojim sustanarima na ovom planetu. Od zagađivanja preko uništavanja staništa do lova – veza između ljudi i životinja uvijek je bila neravnopravna. No loš trag koji smo do sada ostavili za sobom nije jedini trag. Životinje su od nas nešto i naučile

Ptice poučavaju jedne druge kako psovati


Jedna od stvari koju svi znaju o papigama i ostalim sličnim pticama jest to da mogu imitirati ljudski govor. No bez obzira na to koliko su talentirane, uglavnom ne razumiju što zapravo govore.

Mnoge ptice koje su naučile po nekoliko riječi od ljudi na kraju ponovo završe na slobodi. S obzirom na to da ptice u divljini nemaju nikakvu potrebu za ljudskim govorom, pomislili bismo kako ga neće ni koristiti, no tu bismo se prevarili, piše Cracked.

Ne samo da ptice nastavljaju koristiti riječi koje su naučile, već ih i prenose drugim pticama. Stanovnici okolice Sydneyja, Melbournea i drugih većih gradova u Australiji primijetili su da mnoge ptice znaju po nekoliko riječi ili rečenica na engleskom jeziku.

Nezgodna situacija nastaje ako ptice usvoje psovku kao dio vokabulara za dozivanje pa onda cijelo jato u istom trenu možda uzvikne nekakvu prostotu. Možemo samo zamisliti kako bi bilo vrlo loše da dvadesetak ptica u isto vrijeme oko, primjerice osnove škole ili na krovu crkve ponavlja neku psovku.


Ribe na antidepresivima

Thinkstock
Tako sam umorna...
Svaka tvornica za obradu smeća ima filtre za očite stvari – biološke zagađivače, mikroorganizme i tome slično. Taj proces nam omogućava da vratimo vodu natrag u rijeke i mora bez smeća koje je prije toga u njoj.

No ono što je ljudima promaklo u ovom sjajnom sistemu je to da mnogi od nas koriste razne lijekove i da oni ostaju u našem urinu. Doslovce milijuni ljudi koji koriste neki oblik antidepresiva ispušta svoje lijekove u rijeke, a zatim i mora.

Oko 27 milijuna Amerikanaca pije neki lijekove protiv stresa i depresije. Budući da ne postoji bolji način za filtriranje vode, riječni i morski svijet izložen je našim lijekovima.

Dakle, ukratko, posljedica našeg stresa su vrlo opuštene ribe.

Znanstvenici koji su proveli neka površna istraživanja otkrili su kako su 'drogirane' ribe sporije kada su u opasnosti. Druga posljedica naših lijekova je ta da ribe prestaju obavljati svoje svakodnevne 'riblje' poslove – parenje i traženje hrane im postaje nezanimljivo.

Nitko zapravo ne zna koje će dugoročne posljedice biti, no sljedeći put kad se ribari pitaju kako su došli do tako velikog ulova barem će znati da se radi o opuštenim ribama kojim je svejedno hoće li postati nečiji ručak ili ne.


Čimpanze su sve pametnije


Ljudi imaju svoje prste u svemu. Ne postoji kutak svijeta u koji nismo otišli i gdje nismo uznemirili prirodnu ravnotežu.

Zahvaljujući evoluciji, svaka vrsta čuva najbolje karakteristike i prenosi ih dalje. Sve vrste koje nisu istrijebljene, dakle, s vremenom postaju sve bolje.

U Gvineji u Africi lovci postavljaju zamke za zvijeri, no u zadnje vrijeme lokalne čimpanze počele su ih onesposobljavati. Nakon dugog vremena koje su bile izložene lovačkim zamkama čimpanze su naučile kako ih izbjegavati pa čak i sabotirati.

Čini se kako su čimpanze uspjele shvatiti kako zamke rade bez da se u njih ulove što je samo po sebi značajno, jer to znači da mogu naučiti stvari bez metode 'ćorave kokoši', već samim proučavanjem kako bi zamka mogla raditi.

Nitko dosad nije bio svjestan da čimpanze uopće mogu razmišljati na toj razini. Kad se tome doda kako su znanstvenici primijetili da starije čimpanze poučavaju mlađe kako sabotirati zamke, prilično je jasno kako se ovi vrlo pametni primati brinu jedni za druge – slično kako je naša vrsta napredovala u svijetu.


Otrovni otpad tjera ptice na homoseksualnu ljubav

Ptice ibisi žive u močvarnim predjelima. Te močvare, nažalost, često su zagađene raznim otrovnim otpadima iz rudnika i sličnih mjesta.

Daleko od toga da su ljudi nesvjesni kako su otpadne vode štetne za ekosustav, no jednu od posljedica onečišćenja svakako nismo mogli predvidjeti. Dok su zabrinuti znanstvenici proučavali učinak žive na ribe, primijetili su kako neke ptice sve više naginju homoseksualnom snošaju.

Naravno, kako nije teško natjerati znanstvenike da se pozabave novootkrivenim činjenicama, napravili su eksperiment. Dali su ibisima koji bi ionako jeli nešto s određenom količinom žive tu istu hranu u kontroliranim uvjetima i otkrili vrlo čudnu stvar – ptice su postajale sve sklonije homoseksualnom snošaju što su više žive unijele u organizam.

Razlog za novonastale neobične seksualne navike ptica bio je jednostavan – živa im je smanjivala razinu testosterona.

Ibisi su također odustali od kompliciranih rituala zavođenja suprotnog spola i okrenuli se svojim muškim prijateljima koji su ih zbog žive dočekali otvorenih ruku (krila).


Miševi se debljaju

Thinkstock
Ali pojeo sam samo list salate...
Pretilost je veliki problem današnjeg svijeta. Oko milijardu ljudi pati od nekog oblika problema s prevelikom težinom.

No osim u slučaju nekih razmaženih kućnih ljubimaca, ne bismo se usudili reći da smo ikad vidjeli debelu životinju. Ne postoje zapuhani gepardi koji pokušavaju uloviti antilope ili debele lijene sove kojima se ne da ići u noćni lov jer im je teško letjeti.

Nedavna istraživanja su, doduše, pokazala kako postoji jedna vrsta koja se postupno deblja više nego što bi trebala. Znanstvenici su otkrili kako miševi i štakori počinju pokazivati znakove pretilosti, no razlog tomu nije onoliko jednostavan koliko se isprva čini.

Prvo objašnjenje koje bi svakome palo na pamet je sav višak ljudske hrane koji bacamo pa ga zatim ovi glodavci jedu, no to nije uzrok njihovog debljanja. Razlog mišjoj pretilosti je – zrak.

Zagađenje u gradovima uzrokovalo je da se malim glodavcima u organizmu počnu nakupljati naslage masti, a dobili su i povišeni šećer. Da, samo od disanja gradskog zraka. Eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima i jedina razlika bio je zrak koji su glodavci disali.

Pitate se, naravno, koga je briga ako se glodavci u gradu debljaju. Čini se da je znanstvenike koji se bave ljudskim problemom pretilosti briga.

Ako gradski zrak ima takav učinak na miševe i štakore, nije li onda moguće da ima isti učinak i na ljude? Dakle, svi oni odlasci u prirodu ipak imaju smisla.


Životinje postaju seksualno frustrirane

Ako na trenutak zastanete i samo slušate svoju okolinu, vjerojatno ćete shvatiti da su ljudi sebi izgradili svijet u kojem su uvijek okruženi neprirodnim zvukovima. U bilo kojem trenutku možete čuti zvuk upaljenih računala, frižidera, centralnih grijanja, klima-uređaja te automobila na ulici i svih drugih zvukova koje vaši susjedi proizvode.

Iako smo se postupno naviknuli na tu stalnu buku, to nikako ne znači da su se i životinje koje dijele ovaj planet naviknule na nju. Životinjama smo vjerojatno najgori mogući susjedi na svijetu, a pričamo samo o zvukovima iako bi se moglo još štošta reći o svjetlu i zagađenju.

Sva ta buka kriva je za oslabljeni libido kod nekih životinjskih vrsta. Šišmiši, žabe i sove te dupini i rakovi pate od seksualne frustracije zbog stalnih ljudskih zvukova.

Nije problem samo u tome što nešto uvijek zuji ili šumi, već se neke vrste povremeno ne mogu čuti kad ispuštaju ljubavni zov. Na primjer, žabe se nikako ne mogu natjecati s jačinom zvuka automobilskih motora u gradskom prometu.

I dok su neke vrste jednostavno slegnule ramenima i preselile se, druge su nešto tvrdoglavije. Berlinski slavuji su čvrsto odlučili kako ih nikakva ljudska buka neće spriječiti u namjeri da se pare, pa sada pjevaju glasnije nego ikada – otprilike glasno kao prosječni motocikl.

Neki znanstvenici koji su se pozabavili ovim problemom otkrili su kako bi se moglo dogoditi da se razviju ptice sa 'superglasovima' jer ne odustaju i pjevat će toliko dugo i glasno da znaju i promuknuti. A ta misao nas vraća na početak ovog članka i dio o pticama koje psuju. Zamislimo, dakle, jato ptica koje nas psuju glasnoćom pneumatskih bušilica. Prirodna ravnoteža predivna je stvar.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još
Horoskop
Horoskop Pročitaj više