PLODNA GODINA

Evo kako ste lani na 1.000 uloženih kuna zaradili barem 72, a da to niste ni znali

15.02.2017 u 09:32

Bionic
Reading

Zaposleni Hrvati lani su nekoliko puta više zaradili na kapitalu uplaćenom za mirovinu nego na štednji u banci. Oni hrabriji, koji su svoj novac povjerili fondovima koji pretežno ulažu u dionice, pritom su prošli najbolje

Konačni podaci za prošlu godinu, koje je objavila HANFA, potvrdili su odlične poslovne rezultate mirovinskih fondova.

Zahvaljujući buđenju Zagrebačke burze i pozitivnim trendovima na svjetskim tržištima kapitala, mirovinci su lani ostvarili prinose u rasponu od 7,25 do 13,83 posto. Ako se to uspoređuje s kamatama na štednju u banci, svi budući umirovljenici mogu biti izuzetno zadovoljni.

Konkretno, na 1.000 kuna uloženih u banci zaradili ste 20 kuna i još ste na to morali platiti 12 posto poreza, a na kapital uložen u drugi mirovinski stup za koji svaki mjesec izdvajate 5 posto bruto plaće dobili ste između 72,50 i 138,30 kuna, ovisno o fondu u koji uplaćujete svoje doprinose.

Najviše ste mogli zaraditi ako novac držite u fondovima s agresivnijim pristupom ulaganju koji više ulažu u dionice nego u druge manje rizične oblike imovine. Lani su ovi fondovi, koji nose predznak A, zabilježili dvoznamenkast postotni rast što pokazuje da se u eri niskih kamatnih stopa isplati ulagati u rizičnije vrijednosne papire.

Ako ste zaboravili, podsjećamo vas da je zakonskim izmjenama 2014. uvedena mogućnost izbora modela ulaganja. Uz postojeći model s umjerenim rizikom, koji je dobio predznak B, uvedena su još dva modela. Onima koji su spremni preuzeti nešto veći rizik, ponuđena je kategorija A, a za one koji žele potpunu sigurnost uz niži prinos na raspolaganju je kategorija C.

Fondovi kategorije A uglavnom su namijenjeni mlađim osobama na početku karijere koji imaju dulji ulagački horizont, a fondovi kategorije C preporučuju se osiguranicima koji se približavaju odlasku u mirovinu.

Međutim, većina građana nije pokazala interes za ponuđenim alternativnim opcijama o čemu jasno svjedoče podaci o strukturi imovine. Više od 95 posto imovine ostalo je parkirano u fondovima kategorije B, u konzervativnim fondovima C uloženo je svega 3,6 posto imovine, a u rizičnijim fondovima A neznatnih 0,6 posto.

Zanimljivo je da su upravo fondovi u kojima za mirovinu štedi većina građana lani donijeli najslabije rezultate - u prosjeku su zaradili 6,94 posto. S druge strane fondovi kategorije A ostvarili su prosječni prinos od 11,8 posto, a fondovi kategorije C narasli su za 7,43 posto.

Pritom su najuspješniji bili menadžeri Erste fonda, koji su ostvarili najbolje rezultate u kategoriji A (13,83 posto) i kategoriji C (8,53 posto) dok su u kategoriji B prednjačili menadžeri PBZ CO fonda s prinosom od 8,52 posto.

I kada se promatraju prinosi od početka rada, novi fondovi su uspješniji. U nešto više do dvije godine fondovi kategorije A zabilježili su godišnji prinos od 10,86 posto, a oni kategorije C 7,29 posto. Fondovi srednjeg rizika pak u 15 godina postojanja godišnje su zarađivali 6,94 posto.

Četiri društva za upravljanje (AZ, RBA, Erste, PBZ CO) raspolagala su krajem 2016. imovinom vrijednom 84,18 milijardi kuna raspoređenom u 12 fondova. Lani im je imovina narasla za oko 10 milijardi kuna pri čemu su nešto više od polovice (5,33 milijarde kuna) činile uplate članova, a ostatak predstavlja ostvarenu zaradu. Od početka rada članovi su u fondove uplatili 61,34 milijarde kuna, a 22,84 milijarde kuna je prinos koju su fondovi ostvarili ulaganjem prikupljenih doprinosa.

Najveći dio kapitala, 60,4 milijarde kuna (72 posto) plasiran je u državne obveznice, a u domaće dionice uloženo je ukupno 10,3 milijarde kuna (12,4 posto).

Lani su mirovinski fondovi pojačali ulaganja u domaće dionice, osobito one iz turističkog sektora. Sudjelovali su i u privatizaciji Končar elektroindustrije, a iskazali su interes i za druge atraktivne dionice u državnom portfelju.