WEEKEND MEDIA FESTIVAL

Da je SDP koristio native oglašavanje, možda bi i dobio izbore

25.09.2016 u 10:07

  • +8

WMF, Native Advertising – To Be or Not to Be, That Is the Question

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Bionic
Reading

Što je to native advertising? Označava li kraj novinarstva ili spašava medije? Kako se mjeri i čemu služi, bila je tema rasprave panela 'Native Advertising – To Be or Not to Be, That Is the Question' na Weekend Media Festivalu u Rovinju, na kojem su sudjelovali Kamilo Antolović, stalni sudski vještak za oglašavanje i direktor agencije K&K promocija, Branka Bajt, direktorica medijskih i digitalnih usluga Hrvatskog Telekoma, Ivan Brezak Brkan, osnivač i glavni urednik portala Netokracija te Ivica Žigić, direktor korporativnih komunikacija u HEP-u. Moderatorica panela bila je Gordana Galović

Native advertising ili prirodno oglašavanje proizvod je koji u posljednje vrijeme izaziva brojne polemike. S jedne strane, mnogi su sretni jer je napokon pronađen model koji može donijeti nove prihode medijima, dok s druge strane neki u nativeu vide kraj novinarstva. Kamilo Antolović za početak je objasnio zakonodavni okvir i medijsko oglašavanje.

'Cilj je oglašavanja da ga zamijeti od što više potrošača, zbog toga je oglašavanje s vremenom postalo agresivno. Ne bira način da dođe do naših očiju, ušiju i našeg novčanika. Zbog te neumjerenosti zajednice u svijetu pokušavaju oglašavanje svesti u neke mjere, propise, zakone. U Hrvatskoj ima previše zakona o oglašavanju, ne vjerujem da ih itko u ovoj zemlji zna sve. Posljednjih dvadeset godina kad počnu reklame na televiziji, ljudi odu popiti pivo, a u SAD-u danas pedeset posto ljudi ima filtere i blokere reklamnog sadržaja. Efikasnost ulaganja u oglašavanje danas je zbog toga postala vrlo niska, a oglašivači traže sve načine da povećaju tu efikasnost. I tada se pojavio taj native advertising kao spasonosni instrumentarij za oglašivače i za sve sudionike industrije oglašavanja, rekao je Antolović naglasivši jedan problem u cijeloj priči - malo ljudi danas razumije što je to prirodno oglašavanje.

'S jedne strane to je prirodno ugrađivanje u kontekst medija koje potire oglašavanje kao takvo jer oglašavanje treba biti razvidno prepoznato. A content kaže skrij se da potrošač dobije utisak da je to dio medija. I tu se pojavljuju brojni pravni problemi', objasnio je Kamilo Antolović.

Branka Bajt iznijela je dobre strane i uspješnost native oglašavanja koje je, kako je rekla, prirodan slijed razvoja informacija na internetu i portalskog oglašavanja.

Native advertising nastao je iz potrebe korisnika i brendova da dobiju kvalitetne informacije. Native je evolucija izašla iz potrebe čitatelja i načina kako promišljaju o proizvodima i uslugama. U Hrvatskoj je to sada trend, u drugim zemljama postoji već deset godina. Kod native advertisinga nema uzmaka, to je kvalitetatan sadržaj, vrlo transparetan i jasno označen. Kad smo prošle godine na portalu krenuli s native advertisingom, nije bilo klijenta koji ga nije kupio, a rezultati su bili odlični. Ono što je važno u ovoj priči jest da native kreira sadržaj koji je trajan jer može prezentirati što je kvalitetno u nekom brendu. I čitatelji to vole jer trebaju kvalitetne informacije o tom brendu', kaže direktorica medijskih i digitalnih usluga Hrvatskog Telekoma.

Ivica Žigić objasnio je koliko je native oglašavanje bilo uspješno za HEP.

'Naš cilj takvog oglašavanja je bio promovirati neke aktivnosti Hrvatske elektroprivrede koje ne možemo komunicirati putem normalnog editorijala. Posljednjih godina mediji favoriziraju negativne teme, a onda ostaje pitanje kako u mediji pustiti pozitivne teme tipa kako HEP brine o gnijezdima roda, prikazati naše ekipe na terenu. Tako je nastala i naša kampanja 'HEP heroji' o ljudima koji riskiraju živote radeći u vrlo opasnim uvjetima. Ništa u tom načinu oglašavanja nije bilo agresivno, negativno niti moralno ili etički dvojbeno. Native mora imati dvije komponente, treba biti označen kao promo sadržaj i njegov tekst se mora jasno uklopiti u sadržaj platforme u kojoj se nalazi. Nema na takav način nikakvog varanja čitatelja s naše strane', smatra Žigić.

S tim se složila i Branka Bajt objasnivši kako kod native oglašavanja nije važno autorstvo sadržaja koji je transparentno označeno. Istraživanja su pokazala kako ljudi konzumiraju taj sadržaj, a takav je način oglašavanja postao efikasniji od kampanja sa zastarjelim promo člankom.

Bilo je govora i o tome koliki je postotak ljudi koji vjeruje oglasnim porukama u Hrvatskoj.

'Zbog malog postotka od 14 posto, oglašavanje je pokušalo pronaći nov put do potrošača, a to je prikrivanje oglašavanja. To može biti članak o čovjeku koji se na Velebitu penje na stup na minus pedeset kako bi netko imaju struju. Sve je to OK, samo čitatelj mora znati da je to oglas', zaključio je Antolović.

'Nije nativeu samo svrha produkt proizvod, on je odličan u zapošljavanju, političke stranke ga koriste, to je sadržaj prilagođen internetskom čitatelju', s druge je strane zaključila Branka Bajt. Ivan Brezak Brkan na to je postavio pitanje bi li SDP dobio izbore da je koristio native oglašavanje. Neki su u šali zaključili da bi tako imali više sreće na izborima, drugi pak da im ni uz native nije bilo pomoći.