Unatoč produbljivanju manjka na podračunu roba čiji je saldo iznosio -1,5 milijardi eura (zbog razmjerno većeg prirasta uvoza od izvoza u apsolutnim iznosima) poboljšanja na računima sekundarnog dohotka i usluga te značajno smanjenje deficita na podračunu primarnog dohotka doprinijeli su naposljetku i smanjenju ukupnog manjka tekućeg računa platne bilance u zadnjem tromjesečju.

Na godišnjoj razini najveći doprinos poboljšanju došao je s računa primarnog dohotka uslijed evidentiranih gubitaka banaka u stranom vlasništvu uzrokovanih prisilnom konverzijom kredita u švicarskim francima. Također, smanjenju godišnjeg manjka na računu primarnog dohotka za 79 posto (na 297 milijuna eura) doprinijeli su i povećani gubici inozemnih poduzeća u domaćem vlasništvu te pogoršanje dobiti domaćih poduzeća u inozemnom vlasništvu.

Dodatni je činitelj smanjenja manjka na računu primarnog dohotka i daljnji rast prihoda od naknada zaposlenima s osnove rada u inozemstvu (koji su na razini cijele godine dosegnuli 941 milijun eura).

Pozitivan doprinos došao je s računa usluga čiji je višak uz godišnju stopu rasta 8,9 posto dosegnuo 7,9 milijardi eura. Posljedica je to uspješne turističke sezone što potvrđuje i podatak o prihodima od putovanja za 2015. koji su uz godišnju stopu rasta od 7,6 posto dosegnuli gotovo 8 milijardi eura što je povijesno najviša nominalna vrijednost.

Dodatno, na pozitivna kretanja podračuna usluga, ali u manjoj mjeri, utjecalo je poboljšanje salda u razmjeni drugih usluga (posebice usluga povezanih s robom, računalnih usluga te osobnih, kulturnih i rekreacijskih usluga).

Naposljetku, uz snažan rast od preko 50 posto zabilježena je i najviša vrijednost suficita na računu sekundarnog dohotka (1,4 milijardi eura) primarno zbog povećanja korištenja sredstava iz fondova EU-a. Potonje je osobito bilo izraženo u posljednjem tromjesečju, a povlačenje EU sredstava se prema podacima središnje banke pretežno odnosilo na raspoređivanje prije primljenih sredstava krajnjim korisnicima.

Negativan doprinos već uobičajeno je došao iz međunarodne razmjene roba. Naime, manjak na podračunu roba u 2015. uz godišnju stopu rasta od 4,4 posto premašio je 6,6 milijardi eura. Naime, unatoč nešto snažnijem relativnom rastu izvoza od uvoza roba (9,9 posto odnosno 7,8 posto) apsolutni prirast uvoza bio je snažniji što je uzrokovalo i produbljivanje manjka u međunarodnoj razmjeni roba.

Suficit tekućeg računa platne bilance Hrvatska bi trebala nastaviti bilježiti i u narednom srednjoročnom razdoblju s očekivanim najvećim pozitivnim doprinosom računa usluga. Pod pretpostavkom očekivane realizacije povlačenja sredstava iz EU fondova pozitivne trendove analitičari Raiffeisen banke očekuju i na sekundarnom dohotku.

Manjak na računu roba ostat će prisutan naglašavajući potrebu jačanja domaće konkurentnosti i proizvodnje budući da rast izvoza usluga te roba te u manjoj mjeri osobna potrošnja zbog visoke uvozne ovisnosti utječu istovremeno i na rast uvoza umanjujući pozitivne trendove u bilanci RH s inozemstvom.