IZBOR TPORTALA

Svjetska poslovna scena 2015.: Pobrojali smo najvažnije događaje i osobe

26.12.2015 u 13:52

Bionic
Reading

Godina koja se polako približava kraju nije oskudijevala uzbuđenjima i značajnim događajima koji su nam u većoj ili manjoj mjeri krojili svakodnevicu. Glavne priče bile su uglavnom vezane uz politiku, od izbjegličkog vala koji je s Bliskog Istoka zapljusnuo Europu do terorističkih napada u Parizu. No ni u ekonomiji nije nedostajalo tektonskih promjena. Tportal donosi pregled najvažnijih gospodarskih i korporativnih događaja te ljudi iz svijeta biznisa koji su obilježili 2015. godinu

1.Aprecijacija švicarskog franka

Na deviznim tržištima 2015. počela je vatreno. Nakon više od tri godine u kojima svojim intervencijama pokušavala kontrolirati tečaj franka, švicarska središnja banka naglo je i nenajavljeno sredinom siječnja odustala od te politike. U reakciji šokiranog tržišta nakon objave, franak je ojačao i za 40 posto - u jednom ste trenutku za 100 eura mogli dobiti 120 franaka, da biste tek nekoliko sati kasnije istih 100 eura mogli zamijeniti za tek 80 franaka.

Iako se tečaj relativno brzo stabilizirao, i danas je franak dvadesetak posto jači nego što je to bio krajem 2014. Posljedice su bile dalekosežne. Od gadnih problema u kojima su se i kod nas našli dužnici s kreditima vezanim uz franak, do neugodnog poskupljivanja izvoznih proizvoda švicarskih kompanija. Novogodišnje iznenađenje pristiglo iz švicarske središnje banke prisjelo je mnogima.

2.Skandal s ispušnim plinovima u automobilima VW

Najveće korporativno ime ove godine jest, bez sumnje, njemački Volkswagen AG. Popularni VW, koji posljednje desetljeće iz godine u godinu vodi tijesnu bitku s japanskom Toyotom i američkim General Motorsom za prestižnu titulu najvećeg svjetskog proizvođača automobila, ove je godine potresen skandalom čiji je negativan odjek vjerojatno snažniji i od neugodne prošlosti u kojoj su osnivanje i prve godine poslovanja VW-a bili usko vezani uz nacističku Njemačku.

Sredinom rujna američka Agencija za zaštitu okoliša objavila je da je VW prekršio tamošnji zakon o čistom zraku. Automobili VW-a imali su ugrađen poseban softver koji je prepoznavao vrijeme tehničkog testiranja te prevarom prilagođavao sastav ispušnih plinova kako bi on bio u skladu s propisima. No na temelju testiranja koja su provedena još 2014. na otvorenoj cesti u uvjetima redovne vožnje otkriveno je da automobili VW bitno više zagađuju okoliš nego što je to dopušteno.

U samo nekoliko dana nakon što je otkriven skandal, cijena dionice VW-a stropoštala se za više od trećinu, na stotinjak eura, iako je od tada do danas uspjela ponešto nadoknaditi vrijednost te joj se sada cijena kreće oko razine od 130 eura. To je, ipak, još uvijek vrlo daleko od njezine najviše vrijednosti ove godine koja je sredinom ožujka premašivala i 240 eura. Pod pritiskom skandala glavni izvršni direktor VW-a Martin Winterkorn je dao ostavku, a ukupna šteta za kompaniju, kroz troškove prepravka automobila i plaćene kazne, u ovom se trenutku još uvijek ne može procijeniti iako je sigurno da će biti u milijardama eura.


3.Ekstremi na svjetskim burzama

Uz devizna tržišta, ova je godina obilovala uzbuđenjima i na burzama dionica. Prvu polovicu godine obilježile su dobre vijesti i nastavak općenito pozitivnog trenda iz prethodnih godina. Dapače, raspoloženje investitora bilo je toliko dobro da su najpoznatiji burzovni indeksi, poput američkog indeksa Dow Jones ili indeksa tehnoloških dionica Nasdaq, pretkraj svibnja dosegnuli svoje najviše vrijednosti dosad.

No neugodno hlađenje stiglo je tek nekoliko tjedana kasnije. Sredinom lipnja, na burzi dionica u kineskom Šangaju dolazi do kraha. Nakon što su u godinu dana do tog trenutka vrijednosti kineskih dionica i više nego udvostručene, 12. lipnja započinje pad u kojem će u iduća tri tjedna nestati trećina te vrijednosti. Uslijedio je klimav oporavak, da bi novi šok stigao u tjednu koji je započeo 24. kolovoza, kada su kineske dionice u samo dva dana opet potonule za gotovo dvadeset posto.

Takav trend, uz procjene o nesigurnom nastavku snažnog kineskog gospodarskog rasta, uspaničio je i ulagače na drugim najvećim svjetskim burzama. Burzovni su se indeksi tih dana strmoglavili na svoje najniže razine, a ukupno je sa svih svjetskih burzi, u nešto više od dva mjeseca izbrisano gotovo 10 bilijuna dolara vrijednosti. I kineska i svjetska tržišta do danas su se ponešto opravila, no i dalje su daleko od proljetne idile.

4.Potpisan TPP, a svi su nervozni oko TTIP-a

Nakon pet godina pregovora, 5. listopada konačno je potpisan ugovor o Transpacifičkom partnerstvu (TPP, Trans-Pacific Partnership). Trgovinski sporazum 12 zemalja koje okružuju Tihi ocean jedan je od najvažnijih međunarodnih gospodarskih sporazuma u posljednjih desetak godina, a trebao bi donijeti smanjivanje carina i drugih prepreka u vanjskoj trgovini zemalja potpisnica te novosti u zaštiti intelektualnog vlasništva te učvršćivanje sustava arbitraže u sporovima između korporacija i država.

Važnost TPP-a raste kad se podsjeti da i dalje traju pregovori SAD-a i Europske unije o vrlo sličnom sporazumu. Kontroverzno Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) ove je godine ispunjavalo domaće i strane vijesti i sudbinu mu je vrlo teško predvidjeti. Niz građanskih udruga, ali i dio političkih stranaka smatraju kako je TTIP previše pod utjecajem korporacija za koje tvrde da žele narušiti prava potrošača.

5.Nastavak krize u Grčkoj

Ni šest godina nakon početka ekonomske krize u Grčkoj, kraj joj još nije vidljiv. Godina je na krajnjem jugu Europe počela s izborima u kojima je pobjedu izvojevala koalicija radikalne ljevice pod nazivom Siriza. Nakon pokušaja novih vlasti i Europske unije da se ispregovaraju promijenjeni uvjeti za nastavak financijske pomoći Grčkoj, sve je kulminiralo u nacionalnom referendumu u kojem su Grci odbacili predložene uvjete.

Takav ishod ponovno je uzdrmao svjetska tržišta koja još od 2009. strepe od nepoznatih mogućih posljedica potencijalnog izlaska Grčke iz eurozone. Kako bi se spriječio grčki bankrot, ispregovaran je privremeni, treći program pomoći Grčkoj, no konačno rješenje krizi još se ne nazire.

6.Mark Zuckerberg odlučio donirati dionice Facebooka

Čak i da se spomene samo da je najveći vlasnik i čelnik Facebooka, kompanije koja vrijedi 300 milijardi dolara, to bi bilo dovoljno da se Mark Zuckerberg nađe na listi najutjecajnijih osoba za ovu godinu. No Zuckerberg je nedavnom objavom da je odlučio donirati 99 posto svojeg bogatstva zacementirao poziciju jedne od osoba koje su najviše obilježile 2015. godinu.

Prema posljednjim procjenama Zuckerberg je težak oko 45 milijardi dolara i iako su se pojavili komentari da će načinom na koji je odlučio donirati, zapravo sebe spasiti od plaćanja raznih poreza, nakon odluke niza svjetskih bogataša da doniraju velik dio svoje imovine, Zuckerbergu, čija je kompanija vječita meta boraca za zaštitu osobnih podataka, ne može se uskratiti titula filantropa.
Pogledajte video o tome kako je uspostavljen poštanski promet između Kube i SAD-a nakon više od pola stoljeća

7.Kraj krize između Kube i Amerike

Dvadesetog srpnja, nakon 54 godine, Kuba i Sjedinjene Američke Države obnovili su diplomatske odnose. Tri mjeseca prije toga predsjednik Barack Obama odlučio je ukloniti Kubu s američkog popisa država koje sponzoriraju terorizam čime su, među ostalim, stvoreni uvjeti za popravak odnosa dviju država narušeni tijekom Hladnog rata.

Iako prekid trgovinskog embarga koji je SAD prema Kubi uveo još 1959. mora odobriti američki parlament, postupno otopljivanje odnosa dviju država u vidu olakšavanja putovanja ukazuje na to da će i svojevrsna izolacija u kojoj se već desetljećima nalazi Kuba ipak biti smanjena u dogledno vrijeme.

8.Spajanja i preuzimanja velikih s najvećima

Korporativne vijesti ove su godine obilovale i informacijama o spajanjima i pripajanjima među najvećim svjetskim kompanijama. Tako je AB InBev, najveći svjetski proizvođač piva, u listopadu objavio da preuzima konkurenta SABMiller u transakciji procijenjenoj na 120 milijardi dolara.

Nizozemska energetska kompanija Royal Dutch Shell objavila je u travnju da preuzima britansku naftno-plinsku kompaniju BG Group u spajanju koje je procijenjeno na 80 milijardi dolara. Poznati investitor Warren Buffet i njegova kompanija Berkshire Hathaway objavili su sredinom godine da će kompaniju Heinz, proizvođača dodataka jelima, spojiti s kompanijom Kraft Foods čime je nastala Kraft Heinz grupa, peta po veličini svjetska prehrambena kompanija. U SAD-u su se, također, spojili i trgovinski lanci uredske opreme Staples i Office Depot.

Američki Pfizer krajem studenog obznanio je da će se spojiti s proizvođačem popularnog botoxa, irskom kompanijom Allergan, u 160 miiljardi dolara vrijednoj transakciji.

Korporativnih previranja nije nedostajalo ni u informatičkoj industriji. Finska Nokia preuzela je francuskog proizvođača telekomunikacijske tehnologije Alcatel-Lucent za 15,6 milijardi eura. U hotelskoj industriji pak Marriott je sredinom studenog objavio da preuzima kompaniju Starwood za 12,2 milijarde dolara, čime će nastati najveći svjetski hotelski lanac.

9.Olovo u Nestléovoj instant juhi

U proljeće ove godine lokalne indijske vlasti otkrile su da popularna gotova juha Maggi koju proizvodi Nestlé, jedna od najvećih svjetskih prehrambenih kompanija, sadrži nedopuštene količine olova. Nestlé je u tada držao čak 60 posto udjela na indijskom tržištu instantnih juha, a otkriće je dovelo do zabrane prodaje juha Maggi u Indiji i Nepalu, ali i do njihova povlačenja s polica trgovina u nekoliko afričkih država.

Nestlé je u konačnici odlučio uništiti proizvedene juhe u vrijednosti od 50 milijuna dolara, a proizvodi Maggi vratili su se na indijsko tržište tek početkom studenog, nakon što su indijski laboratoriji proveli ponovna ispitivanja.


10.Zloglasni Martin Shkreli


Za razliku od Zuckerberga, Martin Shkreli je na ovu listu dospio jedino zahvaljujući zloglasnosti. Prema nekim izvorima, sin albanskih i hrvatskih imigranata, američki biznismen Shkreli je u rujnu ove godine izazvao kolektivno zgražanje svjetske javnosti kad je otkriveno da je njegova kompanija Turing na američkom tržištu podigla cijenu lijeka Daraprim za čak 5.500 posto, s 13,5 dolara na 750 dolara za jednu tabletu.
 
Daraprim se na američkom tržištu prodaje još od 1953. godine, a danas se, između ostalog, koristi i pri terapiji oboljelih od AIDS-a. Prava za proizvodnju i prodaju Daraprima je Shkrelijeva kompanija kupila tijekom kolovoza ove godine. U jeku negativne svjetske reakcije na odluku Shkreli je izjavio da će ipak sniziti cijenu lijeka, no to se nije desilo.
 
Svojevrsna zadovoljština stigla je sredinom prosinca kad je Shkreli uhapšen zbog sumnje da je prevario investitore u slučaju nevezanom uz podizanje cijene lijeku. Američki regulatori optužili su Shkrelija da je u prošlosti varao ulagače kroz tzv. piramidalnu shemu u kojoj je ranije ulagače isplaćivao novcem kasnijih investitora. Slučaj je vezan uz niz propalih kompanija koje je Shkreli vodio prije nego što je osnovao Turing. Nakon hapšenja dao je ostavku na čelnu poziciju u Turingu, a otkaz je dobio i iz drugih kompanija u kojima je bio na visokim menadžerskim pozicijama.


11. Playboy odustao od golotinje

U svijetu velikih korporativnih zaokreta rijetko se može pronaći tako radikalna odluka kao što je ona objavljena sredinom listopada, kada je Playboy, popularni američki časopis za mušku razonodu, objavio da odustaje od objavljivanja fotografija potpuno golih žena.

Časopis je 1953. pokrenuo Hugh Hefner upravo s namjerom objavljivanja takvih fotografija, no tijekom desetljeća Playboy je kroz članke i intervjue nerijetko bio na čelu borbe za građanske slobode i protiv konzervativnosti. Među tridesetak inozemnih izdanja Playboya, odustajanje od golotinje zasad se odnosi samo na američko. Iz Playboya su izjavili da je odluka donesena kako bi se prilagodili novim vremenima i drukčijem tržištu.