Hrvatski bruto inozemni dug na kraju prošle godine iznosio je 46,7 milijardi eura, na godišnjoj je razini porastao za 751,1 milijun eura ili za 1,6 posto, a udio bruto inozemnog duga u BDP-u povećan je sa 105,4 posto u 2013. na 108,4 posto u 2014. godini
Navodeći te podatke iz Hrvatske gospodarske komore upozoravaju kako je Hrvatska po udjelu bruto inozemnog duga u BDP-u u pravilu znatno zaduženija od zemalja sličnih karakteristika.
Hrvatska ostaje visoko zadužena zemlja i time snažno izložena svim rizicima povezanim s financiranjem i refinanciranjem obveza, koji su kratkoročno potisnuti obilnom likvidnošću na svjetskim financijskim tržištima i trenutno lako dostupnim i jeftinim zaduživanjem, napominju analitičari HGK u aktualnom komentaru na temu vanjskog duga.
Pozivajući se na podatke HNB-a, navode kako se lani ponajprije zaduživala država, dok su se banke nastavile razduživati, a tvrtke nastojale skupe domaće izvore zamijeniti jeftinijim inozemnim financiranjem.
U ovoj godini pak očekuju nastavak blagog rasta razine bruto inozemnog duga koji će i nadalje uglavnom biti determiniran, s jedne strane zaduživanjem opće države, a s druge strane razduživanjem bankarskog sektora.
Pritom bi obje tendencije trebale slabiti s obzirom na smanjene potrebe financiranja opće države pri primjeni procedure uklanjanja prekomjernoga proračunskog manjka te blagom gospodarskom rastu koji će rezultirati i aktivnijom ulogom bankarskog sektora.
U prošloj godini inozemni dug opće države povećan za 942,5 milijuna eura ili za 7,4 posto, dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen je za 996,7 milijuna eura ili za 10,9 posto, dug ostalih domaćih sektora povećan je za 100,5 milijuna eura (0,6 posto), dok je dug temeljem izravnih ulaganja porastao za 681,5 milijuna eura ili 12,0 posto, i to prije svega putem porasta dužničkih obveze prema horizontalno povezanim tvrtkama.
Lani su u načelu zadržane tendencije koje su se ustalile tijekom gospodarske krize, a odnose se na sporiju dinamiku inozemnog zaduživanja, koja je rezultat smanjene potrebe financiranja posustale proizvodnje te zamrle investicijske aktivnosti i suzdržane potrošnje stanovništva.
Unatoč relativno skromnom rastu bruto inozemnog duga, upozoravaju kako je dio pokazatelja inozemne zaduženosti Hrvatske ipak pogoršan, što je posljedica pada gospodarske aktivnosti. Tako je ionako visok udio bruto inozemnog duga u BDP-u povećan sa 105,4 posto u 2013. na 108,4 posto u 2014. godini, prema čemu je Hrvatska u pravilu znatno zaduženija od zemalja sličnih karakteristika.
Pritom navode kako je prema podacima Bečkog instituta udio inozemnog duga u BDP-u u Rumunjskoj iznosio 62,6 posto, Češkoj 66 posto, Poljskoj 72,8 posto, Slovačkoj 88,4 posto, Bugarskoj 94,7 posto, a jedino je u Sloveniji zabilježena viša razina u odnosu na Hrvatsku, od 119,2 posto.
