NEMA STRAHA ZA PENZIJE

Hrvatski mirovinci u europskom vrhu po zaradi

26.02.2015 u 12:51

Bionic
Reading

Hrvatski obvezni mirovinski fondovi u prošloj su godini ostvarili prosječnu zaradu od 11,36 posto, a njihovi rezultati promatrani za cjelokupno razdoblje od početka rada među najboljima su u Europi

Na današnjoj konferenciji za medije predstavljena je Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima koja za cilj ima promicanje rada mirovinskih fondova i upoznavanje javnosti s poslovanjem te aktivnostima vezanim uz njihovo poslovanje.

Dubravko Štimac iz fonda PBZ Croatia osiguranje predstavio je rezultate poslovanja mirovinaca. U prošloj godini četiri obvezna mirovinska fonda ostvarila su respektabilan prosječni prinos od 11,36 posto, a u posljednje tri godine prosječna zarada iznosila je 9,32 posto. Prosječan prinos od osnivanja dosegao je 6,06 posto dok je realan prinos (korigiran za inflaciju) iznosio 3,09 posto.

Gledano u apsolutnim brojkama, mirovinci su svojim članovima u 12 godina rada zaradili 20,7 milijardi kuna. Za prosječnog člana koji na računu ima 54.950 kuna to znači da mu je na uplaćenih 41.330 kuna fond zaradio 13.620 kuna.

Štimac je naglasio da među tranzicijskim zemljama jedino Poljska ima veći realni prinos od Hrvatske dok se na razini cijele Europske unije Hrvatska nalazi na šestom mjestu. Najuspješniji su danski mirovinski fondovi koji su ostvarili realni prinos od 4,19 posto.

Predstavnici mirovinskih fondova istaknuli su da rezultati poslovanja opravdavaju postojanje drugog mirovinskog stupa. Svoj stav potkrijepili su i podatkom da trenutačno 75 posto uplaćenih doprinosa u prvi stup daje 54,14 posto ukupne mirovine, a 25 posto uplaćenih doprinosa u drugi stup daje 45,88 posto od ukupnih mirovinskih primanja.

Predsjednica Udruge Dijana Bojčeta Markoja predstavila je rezultate istraživanje tržišta koji pokazuju da 40 posto građana ne zna ni približno stanje na svom mirovinskom računu, a svega njih 13 posto zna točan iznos prinosa svog fonda. Ipak, građani prepoznaju važnost drugog mirovinskog stupa o čemu svjedoči podatak da 31 posto ispitanika smatra da bi trebalo smanjiti ulaganja za prvi mirovinski stup i povećati za drugi.