Poslovni vodič NACIONALNI INDEKS SREĆE

Umirovljenici najnesretnija skupina u Hrvatskoj

Nacionalni indeks sreće, zajednički istraživački projekt časopisa Banka, Hendala i Allianza, ipak je blago porastao, unatoč tome što građani sve teže podmiruju svoje osnovne potrebe, najnezadovoljniji su nezaposleni, dok su umirovljenici najizoliranija skupina u hrvatskom društvu

Hrvati sve teže podmiruju osnovne životne potrebe jer imaju manje novca za hranu, stanovanje, odjeću i obuću, pokazuju rezultati istraživanja Nacionalnog indeksa sreće (NIS), istraživačkog projekta časopisa Banka, agencije za istraživanje tržišta Hendal i osiguravateljne tvrtke Allianz Zagreb, za mjesec ožujak.

Zato je ta komponenta NIS-a (pristup osnovnim potrebama) smanjena na 61,5 bodova, u odnosu na 62,3 boda u veljači. Loše objektivno stanje gospodarstva odrazilo se i u padu zadovoljstva trenutačnom životnom situacijom za 2,5 boda te pesimističnijim očekivanjima za sljedeće dvije godine.

Fizičko zdravlje Hrvata, njihovo zadovoljstvo osobnim razvojem, socijalnom i radnom okolinom podigli su opću razinu NIS-a (to su sve vrijednosti iznad 64), dok ga zadovoljstvo trenutačnom i budućom životnom situacijom te ekološko ponašanje spuštaju.

No NIS je unatoč tome blago krenuo prema gore i iznosi 64 boda, ponajprije zahvaljujući subjektivnoj procjeni zdravlja koje iznosi čak 79 bodova (3,2 boda više nego u veljači), te radnoj okolini od 73,4 boda (1,8 bodova više nego u veljači). Hrvati svoju radnu okolinu ocjenjuju boljom, unatoč tome što su vijesti i kretanja s tržišta rada i ekonomije sve lošije.

Nacionalni indeks sreće dugoročan je projekt jer jedino njegovim kontinuiranim praćenjem kroz vrijeme možemo uočiti promjene, mjeriti efekt određenih društvenih promjena i akcija, raditi složene analize različitih razina sezonalnosti i slično. No ne trebamo toliko dugo čekati da rast nezadovoljstva trenutačnom životnom situacijom povežemo s domaćim gospodarskim kretanjima. Naime, Hrvatska je još uvijek u recesiji, novca za život je sve manje, a nezaposlenih sve više. Vladine mjere oporavka gospodarstva najprije se moraju usvojiti, zatim provesti, a dok pokažu rezultate, dotad će nezaposlenost i dalje rasti, pa će u središtu društvenih rasprava biti borba za posao.

Procijenjeno zadovoljstvo, kako trenutačnom tako i budućom životnom situacijom, zaposlenih i nezaposlenih te umirovljenika veoma je malo. Ipak, procjena životne situacije u budućnosti viša je od trenutnog zadovoljstva kod sve tri skupine, a kod umirovljenika i nezaposlenih skoro da se i ne razlikuje, što upućuje na zaključak da postoji određena razina optimizma građana, ali i postavlja pitanje opravdanosti očekivanja – na osnovi kojih pokazatelja umirovljenici i nezaposleni procjenjuju da će im za dvije godine biti bolje.

Sve u svemu, Nacionalni indeks sreće pokazao je da Hrvati teže podmiruju svoje osnove potrebe nego mjesec ranije, najnezadovoljniji su nezaposleni, dok umirovljenici nekako još drže glavu iznad vode, no oni se osjećaju najizoliraniji i najusamljeniji, što ukazuje da je njihov položaj u hrvatskom društvu najlošiji.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još