SIVA EKONOMIJA CVJETA

Država ne može ništa obrtnicima koji rade na crno

22.03.2010 u 12:43

Bionic
Reading

'Slažem se da Hrvatska obrtnička komora treba biti partner Vladi', rekla je premijerka Jadranka Kosor na okruglom stolu o problemima poslovanja obrtnika te obećala da će Vlada u roku 30 dana razmotriti prijedloge obrtnika i odgovoriti što je moguće odmah usvojiti, što se može prihvatiti u dogledno vrijeme, a što nije moguće prihvatiti

'Katkada se događa da imamo dobre projekte koji zapnu na provedbi', priznala je Kosor pozivajući na veću ekspeditivnost i učinkovitost. Predložila je da se na Dan obitelji održi poseban okrugli stol o ženskom obrtništvu, poručivši da je 'ženama u poslu mnogo teže nego muškarcima jer one još moraju držati i tri kuta kuće'.

Mato Topić, predsjednik HOK-a, izrazio je nezadovoljstvo Vladinim odnosom prema obrtnicima. Ukazao je na pet ključnih problema s kojima se suočava hrvatsko obrtništvo danas: siva ekonomija, visoki porezi, neadekvatno financiranje, poslovni prostori i financijska nedisciplina.

'Siva ekonomija je početak i izvor svih ili barem mnogih drugih problema', istaknuo je Topić te podsjetio da je HOK izradio prijedlog posebnog zakona o sprečavanju rada na crno i predložio izmjene Zakona o državnom inspektoratu. Naveo je i da se taj trend pogoršava jer mnogi obrtnici koji su tijekom recesije zatvorili svoje obrt nastavili su poslovati na crno. Kruno Kovačević, glavni inspektor Državnog inspektorata, potvrdio je da postojeća regulativa praktično onemogućava inspektore da sankcioniraju rad na crno. 'Nema načina da uđemo u privatne posjede u kojima osobe bez obrtnice obavljaju djelatnost', rekao je Kovačević i predložio promjene Zakona o obrtu

'Državu ne bi ništa koštalo da se uvedu porezne olakšice za prve tri godine obrtnicima početnicima', rekao je Mato Topić, naglašavajući problem visokog poreznog opterećenja obrtnika. HOK smatra da bi se takvim samozapošljavanjem rasteretio proračun za skrb nezaposlenih, a istovremeno bi kroz vlastite doprinose poboljšao stanje mirovinskih fondova.

Topić je izrazio sumnju da će vladine mjera za gospodarski oporavak pomoći obrtnicima jer 'postojeći programi u kojima poslovne banke odabiru koga će kreditirati gotovo da ne daju šansu malima'. Predložio je hitnu izradu posebnog programa mikrokreditiranja prilagođenog potrebama obrtnika.

Predsjednik HOK-a posebno se osvrnuo na problem poslovnih prostora, čije rješenje je u rukama Vlade. 'Trebalo je dosta vremena da se izborimo za Zakon, zatim smo čekali još dvije godine da Vlada donese Uredbu za provedbu, a nakon toga već dvije godine od roka za podnošenje zahtjeva državna administracija miruje', rekao je Topić.

Što se tiče financijske nediscipline, Topić je podržao inicijativu da se uvedu rokovi plaćanja prema standardima Europske unije.

'Obrtnici su izrazito ranjivi i teško posluju u uvjetima krize', istaknula je Jelena Budak, znanstvenica s Ekonomskog instituta, predstavljajući Analizu stanja u obrtništvu sa smjernicama za pripremu razvojne strategije. Upozorila je na negativne trendove koji ukazuju da se od 2005. smanjuje broj prijavljenih obrta. Analiza pokazuje da je broj osoba radno angažiranih u obrtu u protekloj godini smanjen za više od 26.000, a ova godina donosi još 9.000 manje zaposlenih u obrtu.

Ozbiljnost situacije u obrtništvu potvrđuju i podaci o broju blokiranih računa obrtnika. Trend je i po tom pitanju također izrazito negativan. Broj insolventnih fizičkih osoba iz godine u godinu se povećava i danas ih je preko 37.000, čije nepodmirene obveze prelaze pet milijardi kuna.