Poslovni vodič PROCVAT U KRIZI

Profesije koje odolijevaju recesiji

Tiskovine na Zapadu već mjesecima pišu o tome kako preživjeti efekte recesije na postojećem poslu te koji su to poslovi koji, kao u onoj poslovici 'kad nekome smrkne drugome svane', odolijevaju recesiji i/ili doživljavaju procvat upravo u tijeku recesije

Ponovno je u modi 'networking', koji kao mantru ponavljaju ugledni časopisi Business Week i Wall Street Journal. Umreženje, umreženje i samo umreženje je čarobna formula koja vam može produžiti dugovječnost na postojećem poslu, te osigurati bezbolan prelazak u drugu kompaniju.

Izgleda da je više nego ikada, važno biti u prijateljskim odnosima sa šefovima, i promicati kompaniju gdje god da se nalazite. Iskoristite konferencije, zabave, domjenke i ostale oblike druženja kako bi na sva usta hvalili svoju kompaniju, ali isto tako i da bi nahvalili sebe.

Ako osjećate hladne vjetrove otkaza koji vam pušu za leđima, bitno je da imate kvalitetnu mrežu kontakata na koju se možete osloniti u slučaju da vam se poslodavac zahvali na suradnji.

Na stranicama centra za zapošljavanje Sveučilišta Oxford, javno su svojim posloprimcima izložili kako se najbolji poslovi ne oglašavaju, nikada i nigdje, što naravno znači da se spoznaja o njima prenosi usmenom predajom. Taj trend je osobito prisutan u medijima i izdavaštvu, gdje je važno znati ljude koji će vas obavijestiti o mogućnosti zaposlenja.

Sve češće se spominje i prihvaćanje manje plaće kako bi se zadržao posao. Iako je to scenarij koji se npr. u Japanu provodi već desetljećima u slučaju loših poslovnih rezultata, u Zapadnim zemljama je smanjenje plaća bilo gotovo nezamislivo.

Japanske tvrtke, sa izraženom kulturom cjeloživotnog zapošljavanja, obično su nesklone otpuštanjima radnika, i umjesto toga posežu sa rezanjem plaća kako bi se održao isti nivo zaposlenosti. No, sve do prije desetak godina taj scenarij je bio gotovo neprovediv u SAD-u, gdje su radnici radije davali otkaze nego pristali na smanjenje plaća.

Situacija se izgleda promijenila početkom 21. stoljeća, i mnogi Amerikanci će pristati raditi za manju plaću, negoli ostati bez posla. Ono što treba naglasiti je da – rast prihoda znači i rast plaća, tj. njihovo rezanje je samo privremena a ne trajna poslovna mjera.

Recesijom će najviše biti najviše pogođen financijski, bankarski, i graditeljski sektori. Oni ne samo da ne zapošljavaju više u tolikoj mjeri, nego su pogođeni i valom velikih otpuštanja. No, usprkos svemu postoje profesije koje odolijevaju, štoviše čak i cvatu tijekom recesije.

Osim recesije, na jačanje potreba za nekim zanimanjima utječu i drugi, dugoročni trendovi, kao što su npr. umirovljenje velikog broja zaposlenika iz baby-boom generacije, pojačana potreba za visoko-obrazovanim kadrovima, sigurnosne prijetnje i sl.

1. Industrija grijeha i udobnosti

Kovanica koju je upotrijebio časopis Wall Street Journal, simboličan je naziv za one industrijske grane kao što su proizvodnja i prodaja alkohola, cigareta i raznih oblika klađenja te igara na sreću. To su industrijske grane koje cvatu u doba recesije, a uzrok tome se može tražiti u sveopćoj depresiji, želji za brzim rješavanjem problema ili za njihovim kratkotrajnim zaboravom.

2. Obrazovanje

U sveopćoj promjeni društvenih trendova, obrazovanje je postalo ne samo 'in' nego i nasušna potreba pri pronalaženju posla. Portal CareerBuilder.com navodi kako će se u SAD-u, prema predviđanjima Nacionalnog centra za obrazovnu statistiku, u slijedećih osam godina gotovo 2,8 milijuna novih učitelja morati pridružiti postojećih 3,2 milijuna. Razlozi tome su umirovljenja, visoki koeficijenti obrtaja i povećana potreba za obrazovnim kadrovima.

U sklopu obrazovanja poslovi koji će, uz učiteljske profesije, isto tako biti traženi su: razne administrativne funkcije u obrazovanju, neovisni obrazovni konzultanti i prodajni kadrovi u izdavačkoj djelatnosti vezanoj uz školstvo.

3. Energija

Starenje stanovništva očituje se i u većim upotrebama energetskih izvora kao što su nafta, struja, plin i sl. Osim toga, energetski sektori u vodećim zemljama Zapada, već za par godina suočit će se sa gotovo 80 posto zaposlenika koji odlaze u mirovinu.

Kada tome pridodamo visoke cijene energenata i sve veću upotrebu alternativnih izvora energije, uz postojeća energetska zanimanja (pretežno inženjerskog smjera) otvara se i cijeli niz zanimanja vezan uz korištenje novih energetskih izvora. Tako će se povećati potražnja za npr. geo-znanstvenicima ali i operaterima nuklearnih sustava.

4. Zdravstvo

Globalno gledajući, zdravstvo je jedan od najbrže rastućih sektora, a potražnja za kvalitetnim zdravstvenim kadrovima izgleda da neće jenjavati niti u 21. stoljeću. Činjenica je da liječničko obrazovanje traje dosta dugo te da se na medicinske fakultete ne upisuje veliki broj studenata, kao što je to na primjer slučaj na nekim fakultetima društvenih znanosti.

U Hrvatskoj nedostaje gotovo 900 liječnika, a otvaranjem granica Europske Unije, očekuje se njihova daljnja migracija. Uz fenomen starenja stanovništva, ali i baby- booma u određenim zemljama, kao što je npr. Skandinavija, velika je potražnja upravo specijalističkim zdravstvenim zvanjima okrenutima ka tim demografskim skupinama. No, potrebe su i za liječnicima opće prakse, medicinskim sestrama i njegovateljicama (osobito za pružanje kućne njege).

5. Sigurnost

Ako i svijet nije postao nesigurnije mjesto za život, onda su naši strahovi i izloženost stalnim slikama tog istog, nesigurnog svijeta, postali češći. Subjektivno se osjećamo manje sigurnima, a osnove psihologije govore kako je sigurnost jedna od onih potreba čije nam je zadovoljenje bitno gotovo kao i zadovoljenje potreba za snom, hranom i vodom. Činjenica je da se globalna sigurnost promijenila sa 11. rujnom 2001. godine.

Oni koji češće putuju avionom, već su postali imuni na 'skidajte se do gola scenarije' prilikom kontrola u zračnim lukama. Aerodromsko osiguranje vas može pregledati kako želi, a to uključuje i privatno-poslovne sadržaje vaših prijenosnih računala. Žrtvovali smo i privatnost svojih telefonskih i kompjuterskih podataka, i čini se da će se sigurnost tražiti sve više, što znači i više posla za sve profesije iz sigurnosne branše. To uključuje ne samo policijske, vojne i ine sigurnosne snage, nego i prateći administrativni kadar.

6. Ekologija

Sa sve čvršćom regulativom u području zaštite okoliša, sve je više kompanija, bilo milom ili silom, prisiljeno na ekološko osvještavanje. Primjerice, za Olimpijske igre 2012. godine u Londonu, svi izvođači radova dužni su koristiti ekološki najprihvatljivije materijale gradnje, a gradski dužnosnici već sada nazivaju ove igre jednim od naj-ekološkijih u povijesti.

Industrija zaštite okoliša je, prema pisanju UN-a, samo 2005. godine zapošljavala gotovo 5,3 milijuna ljudi. Sa daljnjim pritiskom na ekološku proizvodnju, tražit će se stručnjaci koji će moći razvijati ekološki prihvatljive proizvode. Uz to, na cijeni su i odvjetnici te generalno gledajući, sav konzultantski kadar iz područja zaštite okoliša. One koji su istraživačkog duha ali i ekološki osviješteni možda će zaintrigirati i ova šansa za zaposlenje na Antarktiku.

Za kraj, samo da naglasimo, kako svaki od tih sektora u sebi krije cijeli niz pratećih službi koje će tražiti zaposlenike. Zato ne očajavajte ako se niste odmah prepoznali niti u jednom od njih.
  • Sviđa vam se članak? Preporučite ga prijateljima putem ovih servisa:
  • Pošaljite mailom
Čitajte još