Konferenciju je otvorio direktor HUB-a Zdenko Adrović: 'Kroz recesijske godine stalno smo se vraćali na temu kreditiranja banaka i pitali se jesu li krediti preskupi ili su smanjeni apetiti gospodarstva i građana. Odgovora na to pitanje još uvijek nema, ali se možemo baviti svim aspektima te teme.'

Dodao je kako je poznato to da je gospodarstvo prezaduženo i kako mu nedostaje kapitala, zbog čega se Adrović pita nije li bolje da kapital ponude fondovi rizičnog kapitala ili Hrvatska banka za obnovu i razvoj. 'Krediti su samo jedna kockica u gospodarskoj slici zemlje. Potrebne su nam i reforme i od Vlade očekujem konkretne poteze', zaključio je direktor HUB-a.

Marić: Moramo ojačati kreditni rast

Sudionike konferencije kratkim govorom o zabrinjavajućem stanju domaćeg gospodarstva pozdravila je i prva žena HUP-a Gordana Deranja, istaknuvši podatak kako 17 posto domaćih tvrtki nije tražilo kredit zbog previsokih kamata.

Nakon uvodnih govora svoje izlaganje održao je ministar financija Zdravko Marić. Rekao je kako Hrvatska ima gospodarski rast, ali je i pred velikim izazovom.

'Ako bismo htjeli dovesti rast na održive razine, moramo ojačati i kreditni rast. Kako pobijediti rizike – skupa', istaknuo je.

Kazao je kako mu je drago da se prestalo licitirati stopama gospodarskog rasta jer to nije koristilo nikome. Još važnije, počelo se govoriti o potencijalnim stopama gospodarskog rasta u idućim godinama. 'Vlada ne može pobjeći od rizika u proračunu i rastućeg javnog duga. Dug nije među najvišima, ali trend njegova rasta pali crvene lampice. Smanjivanjem proračunskog deficita i aktivacijom državne imovine želimo dovesti javni dug na silaznu putanju', rekao je Marić.

Dodao je kako je Vladin cilj popraviti kreditni rejting zemlje kako bi se pojeftinila nova zaduživanja. Upitao se i kako iskoristiti višak likvidnosti koji postoji na računima Hrvatske narodne banke. Stvoreni su, kaže, preduvjeti za rast kreditne aktivnosti jer su domaće banke visoko kapitalizirane i imaju prostora za nove kunske kredite zbog povoljnog stanja bilance u stranim valutama.

Vujčić: Zahvaljujući HNB-u zemlja nije doživjela kreditni slom

Guverner Boris Vujčić govorio je o mogućnostima beskreditnog gospodarskog oporavka i prilikama za poticanje rasta kreditiranja.

'Nemamo baš veliku vezu između rasta kreditiranja i rasta BDP-a. Prije krize je postojala pozitivna veza – jedan posto rasta BDP-a rezultirao je s četiri posto rasta kredita, što upućuje na neodrživu situaciju s kreditima', rekao je Vujčić.

Prije krize, dodao je, snažnije su kreditirana poduzeća s većim rizikom – raslo je takozvano zombi kreditiranje, a u krizi se pristup banaka promijenio.

'Prije krize, kada je bio prisutan bum kreditiranja, stiskali smo kočnicu koliko god smo mogli kako bismo usporili rast kredita. Skup tih mjera bio je efikasan, ali bez obzira na sve to u bilancama banaka nagomilali su se loši krediti, posebno u sektoru građevinarstva', rekao je guverner.

Tijekom same krize, zahvaljujući mjerama HNB-a, zemlja nije doživjela kreditni slom. Kreditiranje poduzeća je u krizi raslo uz zamjetan rast stranih izvora financiranja. Plasmani stanovništvu su se doduše smanjili.

Banke još uvijek bježe od preuzimanja rizika

U usporedbi s drugim državama EU-a, Hrvatska je bila jedna od rijetkih zemalja koje su u krizi bilježile rast kredita poduzećima. Velika poduzeća, rekao je Vujčić, po novac su potegnula u inozemstvo.

No unatoč rastu kreditiranja, Hrvatski BDP je silovito pao. U ovom trenutku banke još uvijek bježe od preuzimanja rizika, ali se uvjeti kreditiranja ipak malo ublažuju uz pad kamatnih stopa. Njihov ozbiljniji pad ograničen je kreditnim rejtingom države. Na strani potražnje očekivanja su poboljšana, ali velik problem je prezaduženost građana i poduzeća. Kunska kreditna aktivnost nakon dugo vremena nadjačala je eursku.

'Hrvatski korporativni sektor je najzaduženiji u srednjoj i istočnoj Europi te polovica zemalja ima dvostruko nižu zaduženost korporativnog sektora. Naša poduzeća i građani se sporo razdužuju, a država se brzo zadužuje. Ukupan dug države je još veći jer je država tu odigrala ulogu koju je odigrala', rekao je Vujčić.

HNB je proveo i istraživanje među malim i srednjim poduzetnicima koji su centralnoj banki rekli kako im je najveći problem u poslovanju nepregledna šuma propisa, a što se financiranja tiče, najviše problema imaju s uvjetima osiguranja kredita i manjkom vlastitog novca.

'Problem kapitala i kolaterala može se riješiti fondovima rizičnog kapitala, bankarskim preuzimanjem udjela u poduzećima ili većom ulogom međunarodnih financijskih institucija. Pomoći mogu i jamstvene sheme. To su preduvjeti za poticanje kredita, a HNB će nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom', poručio je.