Pozdravio je sve savjete i kritike koje je dobio od svojih kolega i stručne javnosti koja se, kaže, ponovno javila nakon što je proteklih godina bila ‘pritajena’. Jedni tvrde da smo preambiciozni, a drugi da smo trebali biti ambiciozniji, kaže ministar koji ipak smatra da će ispuniti sve što je zacrtao u ovoj godini. Osvrnuo se i na amandmane na proračun:

‘94 amandmana, ukupna vrijednost njihova je više od milijardu i 400 milijuna, govori o jednoj situaciji koja je inače učestala. Mislim da je i sama rasprava bila u tom smjeru, mislim da je bilo vrlo konstruktivnih i komentara i primjedbi, no s druge strane treba uzeti u obzir da mi kao Vlada koja je predložila taj proračun duboko vjerujemo u njega, okvir prije svega koji smo složili smatramo da je održiv i da je za naše gospodarstvo i našu državu u ovom trenutku on dobro rješenje.’

O amandmanima se razgovaralo na Vladi, danas također imamo neke sastanke, no u ponedjeljak ćemo se o njima očitovati, nije htio Marić reći koji su Vladi amandmani bili prihvatljivi. O amandmanu Mosta kojim se tražilo smanjenje financijskih sredstava u iznosu od 600 tisuća kuna za ured bivšeg predsjednika Mesića poručuje kako će se tek vidjeti na koji će način to biti formulirano, dok onaj Mosta i HSLS-a oko smanjenja sredstava za političke stranke ovako komentira:

'Mislim da je rasprava koju smo vodili interno na tragu da određene, neću reći korekcije, ali prilagodbe potrebno i moguće napraviti. U ovom proračunu ćemo vidjeti hoće li to ići odmah ili će se naknadno o tome razgovarati i u konačnici naknadno donijeti neka odluka'.

Imamo 300 milijardi kuna javnog duga

Ministar se osvrnuo i na prvu transakciju na domaćem tržištu: kaže emitirali smo četiri milijarde kuna, a interes je bio dva i pol puta veći, dakle 10 milijardi.

'Gotovo cjelokupna financijska industrija je u tom dijelu sudjelovala, najvećim dijelom mirovinski fondovi ali i ostali akteri koji su još i prije iskazali interes i, na neki način, potražnju za hrvatskim obveznicama. To je u skladu s našim planom i strategijom za ovu godinu, dakle kombinacija domaćih i inozemnih. Moram reći da bez obzira što mi ove godine možda imamo u smislu inozemnih dospijeća, samo određeni dio kredita, nemamo obveznica, svejedno planiramo pratiti, između ostalog, i međunarodna tržišta kapitala i kad budemo smatrali da je najbolji moment za izaći na njih, zapravo to i učiniti. Zapravo tom kombinacijom domaćih i inozemnih cijeli način financiranja optimizirati'.

Na pitanje kada ćemo napokon početi otplaćivati svoje kredite, a ne ih reprogramiravati, Marić kaže kako to i jest suština cijelog problema, no objašnjava - javni dug raste no bitna je i dinamika rasta. Kako bi se on stabilizirao, u konačnici i smanjio Vlada razmišlja i o aktivaciji državne imovine, podsjeća Marić.

'To je, ja bih rekao, zaista jedan izazov i mi smo si ga zadali kao određeni smjer i cilj jer smatramo da je to važno. Moram priznati i ovako ću vam samo reći: mi u ovom trenutku imamo gotovo 300 milijardi kuna javnog duga, samo su dva ministarstva čiji su proračuni veći od ukupnih kamata koje mi plaćamo - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava budući da je i cijeli sustav mirovina tamo i moje ministarstvo koje plaća te kamate. Mi imamo trenutno gotovo 12 milijardi kuna kamata koje plaćamo. To je jedan veliki i značajni teret.'

Teret su i dugovi cestarskih tvrtki, a plan rješavanja postoji, kaže Marić dodavši kako je cijeli 'cestarski biznis i cijela ta imovina zaista vrijedna', no da su problemi iz prošlosti poput upravljanja su doveli do toga da je daj sektor postao problematičan. S tim se treba baviti, kaže Marić, koji uz financijsko smatra da u tom sektoru treba napraviti i poslovno restrukturiranje. Interes postoji, kaže ministar.

Pregovori sa sindikatima, ministar optimističan

'Mi u Vladi smatramo da je to vrijedan biznis, vrijedna imovina, a vide to i drugi. Naši mirovinski fondovi koji upravljaju s više od 70 milijardi kuna sredstava budućih umirovljenika, odnosno hrvatskih građana, koji mahom ulažu u vrijednosne papire država, također traže dobra ulaganja. Dobro je da smo s njima otvorili dijalog, proaktivni su u svom pristupu i mi sad tražimo neki model kako bi u konačnici pomirili sve te interese. Mi kao država gledamo i ekonomski i financijski, moramo također uzeti u obzir, tražimo i optimalno rješenje za nas, ne samo u proračunu, nego i općenito za taj biznis. Jer, ponavljam još jednom, i taj cestarski biznis i neki drugi segmenti koje smo stavili i planiramo aktivirati - dakle, nije stvar krpanja proračunskih rupa, zaista nije jer mislimo i da se kroz participaciju strateških ulagatelja i financijskih, kroz bolje upravljanje, sigurno može dići vrijednost.'

Osvrnuo se Marić i na ponedjeljak i pregovore sa sindikatima koji već poručuju da neće odustati od podizanja osnovice za plaće od šest posto što im jamči sporazum. Ministar kaže da taj rast iznosi gotovo dva milijarde kuna, no kad bi se aktivirale i dodatne klauzule tog sporazuma, efekt bi bio i veći. Pregovori će se, kaže Marić, voditi zasebno sa sindikatima javnih i zasebno sa sindikatima državnih službi.

'Ali ono što smo i nekoliko puta rekli: ne želimo ništa prejudicirati, dogovor je i naš da si kažemo ono što imamo za stolom. Znam da je interes javnosti velik, međutim smatramo da ćemo ići tako u dobrom smjeru i da ćemo u konstruktivnom dijalogu doći do nekog rješenja.'

Na pitanje hoće li sindikatima doći s nekom ponudom, Marić odgovara kako je dogovor za ponedjeljak da se napravi snimka stanja.

Revizija poreznog sustava

Osvrnuo se i na HNB rekavši kako je jedan od stupova društva te gospodarstva u cjelini te kako smatra da im je u konačnici glavni cilj gospodarski rast, zapošljavanje i dizanje životnog standarda građana. 'Na nama je zadatak da budemo dobro iskoordinirani uz ponekad i razmimoilaženja', poručuje Marić te kaže kako smatra da je Boris Vujčić dobar guverner.

Porezna politika u 2016. ostat će ista, no ministar ističe kako je projekt oko poreza sebi i svom timu zacrtao kao jedan od najvažnijih.

'Smatram da je u naš porezni sustav bilo previše intervencija, korekcija i zadiranja u njega tako da nije ni konkurentan, a ni transparentan već prilično složen. Tako da treba napraviti određene revizije. Ponavljam nisam čovjek od bombastičnih najava, smatram da to treba odraditi u miru. Zato sam i rekao da ovu godinu želim iskoristiti, ali ne cijelu godinu, već mjesece pred nama, jer u konačnici plan je doći s nekim cjelovitijim rješenjem koje će doći u primjenu već od početka iduće godine.'