Pad izravnih inozemnih investicija od čak 45 posto u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto vrijeme lani ne izgleda ohrabrujuće. Međutim ekonomski analitičari ističu kako je prerano donositi zaključak da će u 2015. strana ulaganja podbaciti, pogotovo jer će se samo od prodaje TDR-a sakupiti 500 milijuna eura. Više ih zabrinjava to što nema kvalitetnih investicija koje otvaraju nova radna mjesta
Prema podacima HNB-a, izravna inozemna ulaganja u prvom polugodištu iznosila su 498,8 milijuna eura. Lani isto razdoblje završili smo s 430 milijuna eura više (pad od 45 posto).
Analitičar Ante Babić za tportal je rekao kako treba sačekati kraj godine za konačnu ocjenu.
'Moguće je da u trećem i četvrtom kvartalu ulaganja porastu. Turističke kompanije koje su odlično radile možda odluče reinvestirati dobit što će se isto pojaviti kao izravna inozemna ulaganja. Ne treba zaboraviti kako je ovo izborna godina. Investitori čekaju kraj izbora i tada će ići s pripremama investicija što će se također vidjeti u statistici', izjavio je Babić.
I ostali analitičari s kojima smo razgovarali oprezni su u komentarima. Ističu samo da ako se trend nastavi, ova godina će biti lošija od 2014., ali bolja nego 2013. Lani smo ukupno imali 1,39 milijardi eura izravnih stranih investicija, a u godini prije 735 milijuna eura.
U drugoj polovici 2015., u HNB-ovu statistiku ući će 500 milijuna eura koliko je britanski BAT platio Adrisu za TDR. Tako će konačni iznos u ovoj godini sigurno biti veći od milijardu eura.
Ono što analitičare više zabrinjava jest struktura izravnih inozemnih ulaganja. Ona pretežito dolaze iz sektora financijskog posredovanja, zatim od ulaganja u nekretnine i poslovanja nekretninama, od ulaganja u hotele i restorane te od trgovine na malo.
Nedostaju greenfield investicija i ulaganja u sektore dobara i usluga odnosno u ono što otvara veći broj novih radnih mjesta.
'Za snažnije poticanje stranih ulaganja potrebno je odlučnije poraditi na unapređenju poslovne klime. Na to upozoravaju i rezultati posljednjeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti čije je istraživanje pokazalo da su prema percepciji gospodarstvenika najproblematičniji neučinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo, kompleksnost poreznog zakonodavstva, neadekvatno obrazovana radna snaga te korupcija', izjavila je za tportal Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja RBA.
