Nakon što su država i banke Grcima prije mjesec dana ograničili mogućnost podizanja gotovine na bankomatima, mnogi su bili u šoku. Grčka je, ipak, zemlja u kojoj caruje pravi, šuškavi novac koji se drži u ruci. Koliko je gotovina na cijeni u toj zemlji, moguće je vidjeti i iz najnovijeg istraživanja kartičarske kuće Visa. U Europi se od svakih šest potrošenih eura, jedan potroši preko tog kartičara, dok se u Grčkoj trošio tek jedan euro od svakih 37, dakle, šest puta manje. No u vrlo kratkom roku, dogodila se velika promjena. A. T. Kearney procjenjuje da je veličina sive ekonomije u Grčkoj preko 43 milijarde eura i da ona čini oko 24 posto BDP-a u Grčkoj, a da bi se zbog ove transformacije mogla radikalno smanjiti i u budžet donijeti pet milijardi utajenih eura
Grci su odmah shvatili da su elektronički sustavi plaćanja nastavili uobičajeno raditi. Unatoč raširenoj percepciji o tome kako ljudi nemaju kako do svog novca i moraju čekati pred bankomatima da bi mogli kupiti hranu, kartice su prihvaćane u dućanima, restoranima i sličnim prodajnim mjestima.
Procjenjuje se da je broj kartičnih transakcija nakon zatvaranja banaka 29. lipnja, u nekoliko dana porastao 130 posto, a promet 'plastičnim novcem' je udvostručen. Razlog je što je veliki dio stanovništva počeo koristiti kreditne i debitne kartice za svakodnevnu kupnju u supermarketima, na benzinskim stanicama i u drugim trgovinama.
Porastu negotovinskih transakcija pridonijelo je i izdavanje kreditnih i debitnih kartica umirovljenicima i ostalim klijentima banaka koji nemaju elektronički pristup svojim računima. U samo nekoliko dana banke su izdale više od 500.000 novih debitnih kartica, a u nekoliko dana nakon zabrane podizanja gotovine, izdano je 40.000 novih PIN-ova za elektroničko bankarstvo, a mnogi neaktivni korisnici požurili su se aktivirati svoje online račune.
U normalnim okolnostima, zemlje nastoje sporije prijeći od ekonomije zasnovane na gotovini na sustav elektroničkih plaćanja, navode iz Vise, koja je ponukana ovim promjenama provela istraživanje. Kažu da je Ujedinjenom Kraljevstvu trebalo gotovo deset godina da beskontaktno plaćanje postane ‘mainstream’, dok se u Grčkoj pokazuje kako se u nuždi ova vrsta transformacije može dogoditi i kroz deset tjedana.
Grčka vlada zadovoljna je, ali ne zato što je ljudima lakše plaćati 'plastikom', nego čekati keš pred bankomatom. Ono što njih veseli jest što očekuju da će biti manje izbjegnutog poreza, više prihoda proračunu i smanjenja sive ekonomije.
Kontrola prometa kapitala nametnula je limit koji i dalje ograničava Grke na podizanje 60 eura gotovine na dan. Ipak, unatoč medijskom fokusu na duge redove pred bankomatima, prava reakcija Grka bila je da jednostavno koriste kartice umjesto gotovine kad kupuju nužne stvari – namirnice, lijekove i gorivo.
Visa Europe, preko čijih kartica Grci na POS aparatima 'peglaju' 60 posto ukupnog elektroničkog plaćanja u toj zemlji, u dva tjedna od uvođenja kontrola zabilježila je 135 posto povećanja u transakcijama u usporedbi s razdobljem od 14 dana prije kontrola. To znači dodatnih 50 milijuna eura.
Potrošnja za namirnice zabilježila je najveći porast, za čak 234 posto, a zdravstvo za 206 posto. Za gorivo, porast je iznosio 193 posto.
Zanimljivo, ta promjena u Grčkoj psihologiji potrošnje i ponašanja pojačana je na dane kad su se događale značajne političke promjene, kada su istraživanjem zabilježena značajna povećanja. Najveće je bilo 4. srpnja, dan prije referenduma, sa 163.000 transakcija, što je povećanje od 235 posto u odnosu na isti dan godinu dana ranije. U posljednjim danima pregovora oko spašavanja, zabilježena su slična povećanja.
Mnoge tvrtke sada nastoje na brzinu instalirati POS sustave plaćanja karticama, ali ne žele svi obični POS, na kojem se provlači kartica i upisuje PIN, ili u slučaju kreditne kartice ostavlja potpis. Iz Vise navode da jedan lanac restorana i kafića s više od 300 prodajnih mjesta trenutno ne prima kartice, ali želi instalirati beskontaktne terminale za plaćanje.
Mobilne POS-ove počeli su nositi agenti za prodaju osiguranja, a naručuju ih i taksisti. 'Suši' gotovine najveće su grčke banke doskočile uslugama digitalnih novčanika, čineći tu uslugu dostupnom za 80 posto tržišta.
Očekuje se da će izbacivanje gotovine, koja je prirasla srcima tradicionalnih Grka, ali i izbjegavačima poreza, biti dobro za grčku ekonomiju.
Najveća korist očekuje se u borbi sa sivom ekonomijom i izbjegavanjem plaćanja poreza. A. T. Kearney procjenjuje da je veličina sive ekonomije u Grčkoj preko 43 milijarde eura i da ona čini oko 24 posto BDP-a u Grčkoj. Grčki mediji izvještavaju kako bi plaćanje karticama u konačnici moglo stvoriti više od pet milijardi eura prihoda za državu.
U Grčkoj smo vidjeli brzi krug, zaključuju u Visinom istraživanju. Kako su se potrošači okrenuli karticama, tako su to učinile i tvrtke i banke. Jednom kad se lopta zakotrljala, brzo je dobila na brzini. To razbija mit da se potrošači, kompanije i društvo oslanjaju na gotovinu da bi funkcionirali. Lekcija je da pomak od ekonomije gotovine prema e-plaćanjima nije teška promjena.
Procjenjuje se da bi 10 posto europske sive ekonomije moglo biti ispravljeno kroz e-plaćanja, procjenjuju u ovoj kartičarskoj tvrtki i najavljuju da će ove godine uložiti 200 milijuna eura u inovacije koje će pojednostaviti bezgotovinska plaćanja te ih učiniti sigurnijima.
