TEMA MALI PODUZETNICI

Maras: Rezultati za 2014. su spektakularni!

15.07.2015 u 14:03

Bionic
Reading

U srijedu je u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka održan okrugli stol 'Kapital koji nedostaje: Kako ubrzati rast malih poduzeća?'

Zoran Bohaček, direktor HUB-a, kratko je poručio da svi žele uspjeh malim poduzetnicima: 'Ekonomija živi na kapaljku. Poduzetnici se moraju okrenuti i drugim izvorima financiranja osim banaka i tržišta kapitala.'

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras istaknuo je bi bilo dobro da bankari naprave malo više s tehničke strane kako bi novac dospio do poduzetnika.

'Mali poduzetnici su najživlji dio našeg gospodarstva. Rezultati za 2014. su spektakularni, samo izvoz je rastao preko 20 posto. Bilo bi još i bolje da imamo veću dostupnost kapitala i tu možemo govoriti o propuštenim prilikama koje ubuduće treba eliminirati', rekao je Maras referirajući se na kasnije predstavljeno istraživanje ekonomskog analitičara Velimira Šonje

Bruto dobit malih poduzetnika lani je porasla 20 posto, dok je zaposlenost porasla za 22.781 osobu.

Kao najveći uspjeh Ministarstva, Maras je prezentirao program poticanja poduzetnika 'Poduzetnički impuls' čija je vrijednost porasla s 376 milijuna kuna u 2012. na 4,37 milijardi kuna u ovoj godini.

'Najveći problemi za male i srednje poduzetnike su nedostatak ulaganja u vlasnički kapital, povećana rizičnost kapitala, raspodjela kapitala velikih i malih te investicijska rupa, tj. nedostatak investicija od dva do dvadeset milijuna kuna', rekao je Maras te dodao da kao rješenja nudi 'povoljne razvojne kredite, kreditna jamstva, venture capital fondove i garancije Europske unije'.

Maras je zaključno predstavio i detalje venture capital fonda u kojem će biti oko 20 milijuna eura i koji će napraviti oko 20 ulaganja i male i srednje tvrtke.

Šonje je istaknuo, izlažući rezultate istraživanja Kako ojačati ulogu rizičnog kapitala, da je kapitaliziranost malih poduzeća u krizi pala, što je bilo i očekivano, dok kapitaliziranost velikih raste, što je dobar znak pred novi investicijski ciklus. Velika su se poduzeća, naime, u početku krize susrela s financijskim šokovima, no ti su šokovi brzo stali, dok se mala poduzeća stalno nalaze u financijskom šoku.

'Banke su važne, ali one nisu jedino ni konačno rješenje problema vanjskog financiranja malih poduzeća', kazao je Šonje.

Fondovi rizičnog kapitala zasad su izveli dvadesetak ulaganja vrijednosti oko 800 milijuna kuna. Po sedam ulaganja napravljeno je u restrukturiranje i ekspanziju poduzeća, dok je osam ulaganja otišlo na startupove.

'Oko milijarda kuna novog vlasničkog kapitala koje su uložili fondovi rizičnog kapitala, nije malo', dodao je.

Što se bliske budućnosti tiče, čelnici rizičnih fondova misle da nema previše optimizma što se prikupljanja kapitala tiče. Banke, naime, smanjuju sklonost riziku, dok strancima Hrvatska nije zanimljiva jer je premala.

'Perspektivu nude jedino obvezni mirovinski fondovi, međunarodne financijske institucije i Vlada', smatra Šonje te dodaje da je iznenađen brojem kompanija u koje domaći fondovi rizičnog kapitala razmatraju ulaganja: 'Jedan fond, primjerice,  istražio je 600 kompanija, napravio 60 dubinskih analiza i realizirao od šest do 12 investicija.'

Glavna poruka Šonjina izlaganja bila je da je potrebno razmisliti o cijelom investicijskom ciklusu i planu razvitka cijelog 'ekosustava' financiranja rasta poduzeća.