FRANKOVCI PRED VLADOM

'Gadno se varaju oni koji misle da ćemo mi odustati!'

03.07.2015 u 13:41

Bionic
Reading

Predstavnici Udruge Franak nadaju se da će u skoru saborsku proceduru prijedlog izmjena Zakona o zaštiti potrošača kojim bi banke bile prisiljene vraćati preplaćene kamate korisnicima kredita u švicarskim francima, a traže da se hitno zaustave deložacije i ovrhe vezane uz neplaćanje kredita u švicarskim francima

Neki su to od naglasaka prosvjeda Udruge Franak ispred Sabora, koji je na kraju okupio oko 150 prosvjednika, desetak puta manje od predviđanja.

Prosvjednici su ipak zadovoljni otišli s prosvjeda na Markovom trgu budući da ih je primio predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i saslušao njihove zahtjeve.

Katarina Lucić iz Udruge Franak nakon razgovora sa predsjednikom Sabora nije krila zadovoljstvo činjenicom da su im saborski zastupnici odnosno predsjednik Sabora ukazali pažnju.


S Lekom su razgovarali o spomenutom prijedlogu izmjene Zakona o zaštiti potrošača, koji je jučer predložio zastupnik Josip Kregar i koji je do sada potpisalo petnaestak saborskih zastupnika tako da će u hitnu proceduru.

Najvažnija stavka tih izmjena je da bi se građanima, zaduženim u švicarskim francima, hitno vraćale pretplaćene kamate, a što bi bilo potpuno besplatno za same potrošače.

Isto tako, po riječima Katarine Lucić, u slučaju da potrošač, dakle korisnik kredita, nije zadovoljan iznosom koji bi mu banka trebala vratiti, banka bi o svom trošku morala napraviti vještačenje.

'Pozivam sve saborske zastupnike, bez obzira kojoj političkoj opciji pripadaju, da podrže ove izmjene Zakona o zaštiti potrošača', rekla je Lucić dodavši kako su oni u Udruzi Franak zadovoljni jer je predsjednik Sabora pokazao da ih uvažava.

Leko je, isto tako, po njezinim riječima, istaknuo kako nema nikakvih ovlasti što se tiče zakonskih prijedloga te da Udruga to napravi preko saborskih zastupnika.

Predstavnica Udruge kazala je i kako je dobila garancije da neće bit zastare vezano uz slučajeve sa švicarskim frankom, a da će sav teret dokazivanja štetnih ugovora ići na račun banaka.

Važno je i da bi se prema prijedlogu izmjena spomenutog zakona primjenjivale kamatne stope u trenutku potpisivanja ugovora, dok bi svim bankama koje se toga ne bi pridržavale prijetile velike novčane sankcije.

S druge strane, zastupnik Josip Kregar naveo je kako podrška Udruzi Franak nije samo znak simpatije, razumijevanja i sućuti.

'U postupak smo stavili zakon koji bi trebao riješiti dugove građana koji temeljem presude Vrhovnog suda trebaju ulaziti u privatne sporove s bankama. Želimo da građani izbjegnu sporove i da se izračun o preplaćenim kamatama tretira kao ovršna isprava. Dug građana mora se računati po dva uvjeta, da to bude najpovoljnije za dužnika i da iznos kamate ne prelazi iznos glavnice. Tako ćemo riješiti ovu lihvarsku situaciju', rekao je Kregar dodavši kako je najveći problem današnje Hrvatske što se ona podijelila na dobitnike i gubitnike.

Saborski zastupnik Damir Kajin osvrnuo se na nedavne prijetnje bankara ministru financija Lalovcu pitavši se 'kako je moguće da se na računu jednog ovdašnjeg bankara u jednoj talijanskoj banci nalazi stotinu milijuna nečega, a da on samo na ime kamate godišnje prima nekoliko milijuna'.

Na samom početku prosvjeda ispred Hrvatskog sabora Krešimir Bojanić, aktivist Udruge Franak, naveo je da se ne radi o masovnom prosvjedu već o upozorenju na neizdrživu situaciju i činjenicu da se stvari ne popravljaju, ali i da će žestokih masovnih prosvjeda biti još ako se za to ukaže potreba.

Zatražio je da se pod hitno stopiraju ovrhe i deložacije dužnika u švicarskim francima

'Gadno se varaju oni koji misle da ćemo mi odustati, mi ove silne dugove ne mislimo ostavit svojim nasljednicima', rekao je Bojanić, dok je Ivan Kontrec, također aktivist Udruge Franak, istaknuo kako je Hrvatska posljednjih mjeseci svjedok kako štetni krediti utječu na zdravlje njihovih korisnika.

On predlaže da se uvede porez na kredite u švicarskim francima i da se građanima vrate preplaćeni novci. Naglasio je da u Hrvatskoj švicarski precizno jedino funkcionira ovršna industrija.